Kako pojedinci razvijaju autoimune bolesti?
Autoimune bolesti složena su i neu potpunosti shvaćena skupina poremećaja u kojima imunološki sustav tijela greškom napada vlastita tkiva i stanice. Točni uzroci autoimunih bolesti često nisu jasni, ali se vjeruje da nekoliko čimbenika igra ulogu u njihovom razvoju, uključujući:
1. Genetska predispozicija: Neke autoimune bolesti imaju genetsku komponentu, što znači da pojedinci mogu naslijediti veći rizik od razvoja određenih autoimunih poremećaja od svojih roditelja. Međutim, postojanje genetske predispozicije ne jamči da će osoba razviti autoimunu bolest.
2. Okidači iz okoline: Čimbenici okoliša, kao što su infekcije, određene kemikalije i stres, mogu djelovati kao okidači za autoimune bolesti kod genetski osjetljivih pojedinaca. Infekcije bakterijama, virusima ili drugim patogenima mogu nalikovati vlastitim stanicama i tkivima tijela, uzrokujući da imunološki sustav pogrešno napada vlastita tkiva tijekom imunološkog odgovora.
3. Poremećaj regulacije imunološkog sustava: Imunološki sustav delikatna je i zamršena mreža stanica, proteina i organa koji rade zajedno kako bi obranili tijelo od infekcija i stranih tvari. U autoimunim bolestima, imunološki sustav ne radi ispravno i gubi sposobnost razlikovanja između sebe i ne-sebe, što dovodi do proizvodnje autoantitijela koja ciljaju i oštećuju vlastita tkiva tijela.
4. Molekularna mimikrija: Ovaj se fenomen događa kada strane molekule, poput onih iz patogena, nalikuju proteinima u tkivima vlastitog tijela. Kada imunološki sustav naiđe na te slične strukture, može pogrešno prepoznati i napasti vlastita tkiva tijela umjesto stranih tvari.
5. Promijenjena crijevna mikrobiota: Istraživanja sugeriraju da neravnoteža ili poremećaj u crijevnom mikrobiomu (nakupljanje mikroorganizama u probavnom traktu) mogu biti povezani s određenim autoimunim bolestima. Promjene u sastavu crijevne mikrobiote mogu utjecati na imunološki odgovor i pridonijeti razvoju autoimunih poremećaja.
6. Hormonalni čimbenici: Neke autoimune bolesti, osobito one koje su češće kod žena, mogu biti pod utjecajem hormonalnih promjena povezanih s čimbenicima poput trudnoće, menopauze i hormonske terapije.
7. Higijenska hipoteza: "Higijenska hipoteza" sugerira da nedostatak izloženosti infekcijama i mikroorganizmima u ranoj dobi života može pridonijeti povećanom riziku od razvoja određenih autoimunih bolesti. Smanjena izloženost različitim mikroorganizmima tijekom djetinjstva može utjecati na razvoj i regulaciju imunološkog sustava.
Važno je napomenuti da su točni uzroci autoimunih bolesti često višestruki čimbenici, uključujući složenu interakciju između genetske osjetljivosti, okidača iz okoline i poremećaja u imunološkom sustavu. Identificiranje i razumijevanje specifičnih čimbenika koji leže u pozadini ovih poremećaja aktivno je područje istraživanja za poboljšanje dijagnostike, liječenja i strategija prevencije autoimunih bolesti.
