2 Kakve biste rezultate očekivali da se eksperiment s otkucajima srca Daphnije izvede na endotermnom organizmu?

Kad bi se eksperiment s otkucajima srca Daphnije proveo na endotermnom organizmu, očekivali bismo da ćemo vidjeti drugačije rezultate u usporedbi s eksperimentom provedenim na Daphniji, koja je ektotermni organizam. Evo nekih ključnih razlika koje bismo mogli uočiti:

1. Veći broj otkucaja srca: Endotermni organizmi, kao što su sisavci i ptice, općenito imaju veće metaboličke stope i održavaju konstantnu tjelesnu temperaturu unutarnjom proizvodnjom topline. Ova veća metabolička aktivnost obično dovodi do bržeg otkucaja srca u usporedbi s ektotermnim organizmima. Stoga bismo očekivali da je broj otkucaja srca endotermnog organizma veći nego kod dafnije, čak i pod istim eksperimentalnim uvjetima.

2. Manje varijacije u otkucajima srca: Ektotermni organizmi kao što je Daphnia pod velikim su utjecajem vanjskih čimbenika okoline kao što je temperatura, što može značajno utjecati na njihov otkucaj srca. Nasuprot tome, endotermni organizmi mogu regulirati svoju tjelesnu temperaturu i održavati relativno stabilne unutarnje uvjete. Kao rezultat toga, očekivali bismo manje varijacije u otkucajima srca endotermnog organizma tijekom eksperimenta, unatoč promjenama vanjske temperature.

3. Različiti temperaturni odziv: U eksperimentu s Daphnia, otkucaji srca obično se povećavaju s povećanjem temperature unutar određenog raspona. Taj je odnos često posljedica utjecaja temperature na brzinu metabolizma i aktivnost enzima. U endotermnim organizmima, međutim, promjene u brzini otkucaja srca možda nisu tako usko povezane s temperaturom budući da oni mogu održavati konstantnu unutarnju temperaturu. Stoga bismo mogli uočiti drugačiji obrazac reakcije otkucaja srca na temperaturu u endotermnom organizmu.

4. Trajna aktivnost: Endotermni organizmi mogu generirati vlastitu tjelesnu toplinu, što im omogućuje da održe više razine aktivnosti u usporedbi s ektotermnim organizmima. U eksperimentu bi to moglo značiti da bi endotermni organizam mogao pokazivati ​​dosljedniji broj otkucaja srca tijekom vremena, čak i tijekom razdoblja povećane aktivnosti ili promjena vanjske temperature.

Važno je napomenuti da iako su ovo opća predviđanja temeljena na fiziološkim razlikama između ektotermnih i endotermnih organizama, stvarni rezultati i opaženi obrasci ovisit će o specifičnom endotermnom organizmu korištenom u eksperimentu. Osim toga, čimbenici kao što su specifični eksperimentalni uvjeti, zdravlje i starost organizma te varijacije između vrsta unutar endotermne skupine također bi utjecali na promatrane rezultate.