Koji je slijed događaja koji dovode do stvaranja krvnog ugruška?
1. Ozljeda krvne žile: Proces zgrušavanja krvi započinje kada je krvna žila oštećena ili ozlijeđena, kao što je posjekotina ili trauma.
2. Izloženost faktoru tkiva: Ozljeda krvne žile izlaže temeljno tkivo koje sadrži protein koji se naziva tkivni faktor. Tkivni faktor je primarni okidač za kaskadu koagulacije.
3. Aktivacija koagulacijske kaskade: Tkivni faktor veže se na protein koji se zove faktor VII, koji zatim aktivira faktor X. To pokreće lančanu reakciju poznatu kao koagulacijska kaskada, koja uključuje različite faktore zgrušavanja, enzime i proteine koji međusobno djeluju postupno.
4. Stvaranje fibrina: Kaskada koagulacije dovodi do pretvorbe proteina koji se naziva fibrinogen u fibrinske niti. Fibrinske niti su netopljive i tvore mrežu poput mreže, zaplićući trombocite i druge krvne stanice.
5. Aktivacija i agregacija trombocita: Trombociti su male krvne stanice u obliku diska koje igraju ključnu ulogu u zgrušavanju krvi. Aktiviraju se kada dođu u dodir s oštećenom krvnom žilom i faktorima zgrušavanja. Aktivirani trombociti mijenjaju oblik, produljuju svoje izbočine i postaju ljepljivi. Oni se skupljaju zajedno, tvoreći čep trombocita koji pomaže zatvoriti oštećeno područje.
6. Povlačenje ugruška: Nakon što se fibrinska mrežica formira oko trombocitnog čepa, ona prolazi proces koji se naziva retrakcija. Tijekom retrakcije, krvne pločice povlače rubove oštećene krvne žile bliže, dodatno jačajući ugrušak i smanjujući gubitak krvi.
7. Otapanje ugruška: Nakon što se ugrušak stvori i krvna žila zacijeli, tijelo se postupno razgrađuje i uklanja ugrušak kroz proces koji se naziva fibrinoliza. To osigurava da je protok krvi ponovno uspostavljen u zahvaćenom području nakon završetka zacjeljivanja.
Važno je napomenuti da je zgrušavanje krvi strogo reguliran proces kod zdravih osoba. Različiti proteini, inhibitori i mehanizmi povratne sprege osiguravaju da se ugrušci stvaraju samo kada je to potrebno i da se potom otope kada prestane potreba za njima. Međutim, abnormalno ili prekomjerno zgrušavanje može dovesti do stanja poput duboke venske tromboze (DVT) ili plućne embolije (PE), dok nedovoljno zgrušavanje može rezultirati poremećajima krvarenja.
