Što uzrokuje iznenadno lupanje srca?
1. Aritmije :Ovo su abnormalni srčani ritmovi koji mogu uzrokovati prebrzo, presporo ili nepravilno kucanje srca. Uobičajene vrste aritmija koje mogu uzrokovati palpitacije uključuju fibrilaciju atrija, lepršanje atrija, supraventrikularnu tahikardiju, ventrikularnu tahikardiju i preuranjene atrijalne ili ventrikularne kontrakcije.
2. Tjeskoba :Anksioznost i stres mogu izazvati epizode iznenadnog lupanja srca. Oslobađanje hormona stresa, poput adrenalina, može uzrokovati ubrzanje otkucaja srca i disanja, što dovodi do osjećaja lupanja srca.
3. Kofein i stimulansi :Pretjerana konzumacija kofeina ili drugih stimulansa, poput energetskih pića, nikotina ili određenih lijekova, može uzrokovati ubrzan rad srca i palpitacije.
4. Dehidracija :Kada je tijelo dehidrirano, to može dovesti do neravnoteže elektrolita, što može utjecati na električne signale srca i uzrokovati palpitacije.
5. Problemi sa štitnjačom :Hipertireoza, stanje u kojem štitnjača proizvodi previše hormona štitnjače, može dovesti do ubrzanog rada srca i lupanja srca.
6. Anemija :Nizak broj crvenih krvnih zrnaca ili anemija mogu uzrokovati da srce radi jače kako bi pumpalo oksigeniranu krv po tijelu, što dovodi do lupanja srca.
7. Hipoglikemija :Niska razina šećera u krvi, poznata i kao hipoglikemija, može uzrokovati oslobađanje hormona stresa u tijelu koji mogu ubrzati otkucaje srca i dovesti do lupanja srca.
8. Određeni lijekovi :Neki lijekovi, kao što su dekongestivi, lijekovi za štitnjaču i neki lijekovi za astmu, mogu izazvati nuspojave koje uključuju lupanje srca.
9. Neravnoteža elektrolita :Abnormalnosti u razinama elektrolita u tijelu, poput kalija, kalcija ili magnezija, mogu poremetiti električne signale u srcu i uzrokovati palpitacije.
10. Osnovni srčani problemi :U nekim slučajevima, iznenadna palpitacija može biti simptom osnovnih srčanih bolesti, poput bolesti koronarnih arterija, problema sa srčanim zaliscima ili kardiomiopatije.
Ako osjetite iznenadne, uporne ili dosadne palpitacije, važno je posjetiti zdravstvenog radnika radi procjene. Oni mogu provesti testove, poput elektrokardiograma (EKG) ili ehokardiograma, kako bi utvrdili uzrok i preporučili odgovarajuće liječenje ili strategije upravljanja.