Što kontrolira brzinu i ritam otkucaja srca?
Brzinu i ritam otkucaja srca prvenstveno kontrolira sinoatrijski (SA) čvor, također poznat kao prirodni srčani stimulator. SA čvor je mala skupina specijaliziranih stanica smještenih u desnom atriju srca. Generira električne impulse koji se šire kroz srce, uzrokujući njegovo kontrahiranje i pumpanje krvi.
Brzina otkucaja srca određena je frekvencijom električnih impulsa koje stvara SA čvor. Normalan broj otkucaja srca kreće se od 60 do 100 otkucaja u minuti (bpm) za odrasle. Čimbenici poput tjelesne aktivnosti, emocionalnog stresa i određenih lijekova mogu utjecati na otkucaje srca.
Ritam otkucaja srca odnosi se na pravilan uzorak električnih impulsa i rezultirajućih kontrakcija srca. Normalni otkucaji srca imaju pravilan, stabilan ritam. Poremećaji u sustavu električne vodljivosti srca mogu uzrokovati abnormalne srčane ritmove, također poznate kao aritmije. Aritmije mogu rezultirati prebrzim (tahikardija), presporom (bradikardija) ili nepravilnim otkucajima srca.
Broj otkucaja i ritam srca reguliraju nekoliko mehanizama, uključujući:
1. Autonomni živčani sustav: Autonomni živčani sustav, koji se sastoji od simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava, utječe na otkucaje i ritam srca. Simpatički živčani sustav povećava broj otkucaja srca tijekom stresa ili fizičkog napora, dok parasimpatički živčani sustav usporava otkucaje srca tijekom odmora i opuštanja.
2. Hormoni: Određeni hormoni, poput adrenalina (epinefrina) i hormona štitnjače, mogu utjecati na otkucaje srca i ritam. Adrenalin povećava broj otkucaja srca i kontraktilnost, dok hormon štitnjače može povećati ili smanjiti broj otkucaja srca ovisno o ukupnom stanju metabolizma.
3. Elektroliti: Elektroliti, poput kalija, kalcija i magnezija, igraju važnu ulogu u sustavu električne vodljivosti srca. Abnormalne razine ovih elektrolita mogu utjecati na otkucaje srca i ritam.
4. Droge i lijekovi: Neki lijekovi i lijekovi mogu utjecati na otkucaje i ritam srca. Na primjer, određeni lijekovi koji se koriste za liječenje visokog krvnog tlaka ili aritmija mogu usporiti otkucaje srca, dok ga drugi mogu povećati.
5. Srčana oboljenja: Pozadinska srčana oboljenja, kao što su bolesti srca, zatajenje srca ili urođene srčane mane, također mogu utjecati na otkucaje srca i ritam.
Ukratko, brzinu i ritam otkucaja srca primarno kontrolira sinoatrijski (SA) čvor i reguliraju različiti mehanizmi koji uključuju autonomni živčani sustav, hormone, elektrolite, lijekove i srčana stanja. Kada su ti čimbenici u ravnoteži, srce održava pravilan i učinkovit ritam, osiguravajući pravilnu cirkulaciju krvi u cijelom tijelu.
