Što se događa s otkucajima srca kod vagalne stimulacije?
Vagalna stimulacija rezultira smanjenjem broja otkucaja srca.
Živac vagus je najduži živac u tijelu i ima ključnu ulogu u regulaciji raznih tjelesnih funkcija, uključujući rad srca. Stimulacija živca vagusa može se dogoditi na različite načine, kao što su električna stimulacija, masaža ili određene jogijske prakse.
Kada se živac vagus stimulira, aktivira se parasimpatički živčani sustav, koji ima cjelokupni umirujući učinak na tijelo. Jedan od primarnih učinaka vagalne stimulacije je smanjenje broja otkucaja srca. To se događa zato što živac vagus izravno inervira srce i utječe na aktivnost sinoatrijalnog (SA) čvora, koji je odgovoran za pokretanje električnih impulsa koji kontroliraju otkucaje srca.
Vagalna stimulacija usporava otkucaje srca na nekoliko mehanizama:
1. Smanjenje simpatičke aktivnosti :Živac vagus može inhibirati aktivnost simpatičkog živčanog sustava, koji je odgovoran za povećanje broja otkucaja srca. Kada vagalna stimulacija smanji aktivnost simpatikusa, smanjuje se broj otkucaja srca.
2. Izravni učinak na SA čvor :Živac vagus izravno inervira SA čvor i može utjecati na njegovu električnu aktivnost. Stimulacija živca vagusa može hiperpolarizirati SA čvor, čineći ga manje ekscitabilnim i smanjujući učestalost električnih impulsa koje stvara čvor.
3. Produljenje refraktornog razdoblja :Živac vagus također može produžiti refraktorni period srčanog mišića. Refraktorno razdoblje je vrijeme tijekom kojeg srčani mišić ne može odgovoriti na drugi električni impuls nakon kontrakcije. Produljenje refraktornog razdoblja može usporiti otkucaje srca sprječavajući njegovo prebrzo kontrahiranje.
Sve u svemu, vagalna stimulacija ima značajan utjecaj na broj otkucaja srca, pridonoseći sposobnosti tijela da održi uravnoteženu kardiovaskularnu funkciju i odgovori na različite stresore i fiziološke zahtjeve.
