Kako mozak i tijelo fizički reagiraju na glad?
Mozak:
* Hipotalamus: Hipotalamus je regija mozga koja ima ključnu ulogu u regulaciji gladi i apetita. Sadrži dvije važne jezgre:
1. Lateralni hipotalamus (LH): LH je uključen u poticanje gladi i unos hrane. Kada su LH neuroni stimulirani, veća je vjerojatnost da će osoba jesti.
2. Ventromedijalni hipotalamus (VMH): VMH je odgovoran za suzbijanje gladi i poticanje osjećaja sitosti. Aktivacija VMH neurona dovodi do smanjenog unosa hrane.
* Grelin i leptin: Ova dva hormona prvenstveno reguliraju komunikaciju između tijela i hipotalamusa u vezi sa znakovima gladi:
1. Grelin: Proizveden uglavnom u želucu, razine grelina rastu prije obroka i padaju nakon obroka. Signalizira hipotalamusu da pojača glad.
2. Leptin: Proizveden od masnih stanica, leptin signalizira sitost i punoću hipotalamusu. Više razine leptina dovode do smanjenog unosa hrane.
Tijelo:
* Želudac: Napadi gladi, koji se obično nazivaju kruljenjem želuca, potječu iz želuca. Kada je želudac prazan ili djelomično ispunjen, njegovi se mišići snažno stežu i opuštaju. Ovi pokreti stvaraju zvukove zbog miješanja zraka i probavnih tekućina u želucu.
* Hormoni crijeva: Crijeva proizvode različite hormone koji utječu na osjećaj gladi, uključujući:
1. Peptid YY (PYY) :Otpušten nakon jela, PYY potiče osjećaj sitosti.
2. Glukagonu sličan peptid-1 (GLP-1): Kao i PYY, GLP-1 se također oslobađa nakon jela i može usporiti pražnjenje želuca, pridonoseći osjećaju sitosti.
* Inzulin: Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača kao odgovor na povećanu razinu glukoze u krvotoku. Pomaže u prijenosu glukoze iz krvi u stanice za proizvodnju energije. Kako razina inzulina raste nakon jela, glad se smanjuje.
