Utječe li fibrilacija na to kako srce pumpa krv?
1. Nepravilan srčani ritam:AFib uzrokuje nepravilno i brzo kontrahiranje gornjih srčanih komora (atrija). To ometa normalne električne signale koji koordiniraju pumpanje srca.
2. Smanjeni dotok krvi u klijetke:nepravilne kontrakcije atrija mogu dovesti do neučinkovitog punjenja donjih komora srca (ventrikula). Kao rezultat toga, manje krvi se ispumpava iz srca sa svakim otkucajem.
3. Stvaranje krvnih ugrušaka:AFib povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka u srcu, osobito u lijevom atrijalnom dodatku. Ti ugrušci mogu putovati kroz krvotok i blokirati arterije, što dovodi do komplikacija poput moždanog udara.
4. Zatajenje srca:s vremenom kronični AFib može oslabiti srčani mišić i dovesti do zatajenja srca. To je zato što srce mora više raditi kako bi pumpalo krv protiv nepravilnog ritma i povećanog pritiska u srcu.
5. Smanjena tolerancija na tjelovježbu:Osobe s AFib-om mogu osjetiti nedostatak daha, umor i smanjenu toleranciju na tjelovježbu zbog neučinkovitog pumpanja krvi.
6. Simptomi i komplikacije:simptomi AFib-a, kao što su lupanje srca, vrtoglavica i nedostatak zraka, mogu utjecati na kvalitetu života i dnevne aktivnosti osobe. Komplikacije poput moždanog udara i zatajenja srca dodatno naglašavaju štetne učinke AFib-a na pumpnu funkciju srca.
7. Fokus liječenja:Primarni ciljevi liječenja AFibom su kontrola otkucaja srca, sprječavanje krvnih ugrušaka i poboljšanje ukupne funkcije srca. To se može postići lijekovima, promjenama načina života ili medicinskim postupcima poput ablacije ili ugradnje srčanog stimulatora.
Razumijevanje načina na koji AFib utječe na funkciju srca ključno je za učinkovito liječenje i prevenciju komplikacija. Redovito praćenje i praćenje sa zdravstvenim djelatnikom ključni su za osobe s AFib-om ili kod kojih postoji rizik od njegovog razvoja.
