Koji su izvori pogrešaka u mjerenju otkucaja srca palpacijom?
Pritisak primijenjen tijekom palpacije :Primjena prevelikog pritiska na radijalnu arteriju ili karotidnu arteriju može promijeniti brzinu pulsa. Prejak pritisak može uzrokovati umjetno usporavanje pulsa, dok premali pritisak može otežati točno opipavanje pulsa.
Nepravilan srčani ritam :Ako osoba ima nepravilan srčani ritam (aritmiju), kao što je fibrilacija atrija, može biti veći izazov precizno izmjeriti broj otkucaja srca palpacijom. To je zato što interval između otkucaja srca može biti nedosljedan, što otežava točno brojanje pulsa.
Lokacija palpacije :Palpacija pulsa na različitim mjestima, kao što je zapešće (radijalna arterija) ili vrat (karotidna arterija), može dati malo drugačije rezultate. Brzina pulsa može malo varirati između ovih mjesta, stoga je važno biti dosljedan u tome gdje ćete mjeriti.
Deficit pulsa :Nedostatak pulsa javlja se kada je broj otkucaja srca izmjeren na zapešću niži od broja otkucaja srca izmjerenih stetoskopom. Ova razlika može biti posljedica slabih ili nedosljednih pulseva u perifernim arterijama, zbog čega se neki otkucaji srca ne mogu opipati na zapešću. To može dovesti do podcjenjivanja stvarnog broja otkucaja srca.
Vanjski čimbenici :Stanja kao što su stres, tjeskoba, tjelovježba, groznica i određeni lijekovi mogu uzrokovati fluktuacije otkucaja srca, što utječe na točnost palpacije.
Varijacije krvnog tlaka :Visok ili nizak krvni tlak potencijalno može utjecati na intenzitet i jasnoću pulsa, otežavajući točno određivanje otkucaja srca.
Dodatno, individualne varijacije u anatomiji krvnih žila i razina vještina osobe koja izvodi palpaciju mogu pridonijeti mogućim netočnostima. Kako bi se pogreške svele na najmanju moguću mjeru, preporučuje se korištenje dobro kalibriranog elektroničkog uređaja kao što je pulsni oksimetar ili stetoskop (metoda auskultacije) u slučajevima kada su precizna mjerenja otkucaja srca kritična ili kada postoji značajna nepravilnost u otkucajima srca.
