Što se događa s otkucajima srca osobe u mirovanju tijekom kardiorespiratorne vježbe i kondicione vježbe?
Redovita kardiorespiratorna vježba i kondicioniranje mogu dovesti do nekoliko prilagodbi u otkucajima srca u mirovanju (RHR). Evo što se obično događa:
1. Smanjeni RHR:
- Uz dosljednu aerobnu vježbu, srce postaje jače i učinkovitije u pumpanju krvi. Ova poboljšana srčana funkcija omogućuje srcu održavanje odgovarajućeg minutnog volumena (količina krvi koju srce pumpa u minuti) pri nižoj brzini otkucaja srca. Kao rezultat toga, otkucaji srca u mirovanju imaju tendenciju smanjenja.
2. Poboljšan oporavak otkucaja srca:
- Nakon vježbanja, broj otkucaja srca se normalno vraća na početnu vrijednost ili broj u mirovanju. Redovito kardiorespiratorno kondicioniranje može poboljšati oporavak otkucaja srca, što znači da se otkucaji srca brže vraćaju u stanje mirovanja nakon vježbanja. To ukazuje na poboljšanu kardiovaskularnu kondiciju.
3. Povećani udarni volumen:
- Vježbanje može povećati udarni volumen srca, što se odnosi na količinu krvi koju srce ispumpa sa svakom kontrakcijom. Veći udarni volumen znači da srce može pumpati istu količinu krvi s manje kontrakcija, što rezultira nižom brzinom otkucaja srca u mirovanju.
4. Poboljšana parasimpatička aktivnost:
- Kardiorespiratorne vježbe i kondicioniranje mogu stimulirati parasimpatički živčani sustav, koji je odgovoran za funkcije "odmora i probave". Povećana parasimpatička aktivnost može usporiti otkucaje srca, pridonoseći nižem otkucaju srca u mirovanju.
5. Sniženi krvni tlak:
- Redovita tjelovježba često dovodi do nižeg krvnog tlaka, što također može utjecati na broj otkucaja srca u mirovanju. Kada je krvni tlak dobro kontroliran, srce ne mora toliko raditi da pumpa krv uz veliki otpor, što rezultira nižim otkucajima srca u mirovanju.
Individualna varijacija:
- Specifične promjene otkucaja srca u mirovanju mogu se razlikovati od osobe do osobe. Čimbenici kao što su dob, genetika, razina kondicije i cjelokupno zdravlje mogu utjecati na individualne reakcije na vježbanje.
Optimalan RHR:
- Iako je niži broj otkucaja srca u mirovanju često povezan s poboljšanom kardiovaskularnom sposobnošću, važno je napomenuti da optimalni RHR može varirati ovisno o individualnim okolnostima. Neki sportaši, osobito sportaši izdržljivosti, mogu imati prirodno niske otkucaje srca u mirovanju. Savjetovanje sa zdravstvenim radnikom ili kvalificiranim stručnjakom za tjelovježbu može pomoći u određivanju zdravog ciljanog RHR-a za svakog pojedinca.
Zaključno, redovite kardiorespiratorne vježbe i kondicioniranje mogu dovesti do smanjene brzine otkucaja srca u mirovanju, poboljšanog oporavka otkucaja srca, povećanog udarnog volumena, pojačane parasimpatičke aktivnosti i nižeg krvnog tlaka. Ove prilagodbe odražavaju poboljšanu kardiovaskularnu sposobnost i cjelokupno zdravlje srca.
