Zašto je homeostaza tako važna u smislu autonomnog živčanog sustava?

Homeostaza je sposobnost tijela da održi relativno stabilan unutarnji okoliš unatoč fluktuacijama u vanjskom okruženju. Neophodan je za pravilno funkcioniranje stanica, tkiva i organa, a strogo ga regulira autonomni živčani sustav (ANS).

ANS je dio perifernog živčanog sustava koji kontrolira nevoljne funkcije kao što su rad srca, krvni tlak, probava i disanje. Podijeljen je u dvije grane:simpatički živčani sustav (SNS) i parasimpatički živčani sustav (PNS).

SNS je odgovoran za mobilizaciju tijela za aktivnost, dok je PNS odgovoran za očuvanje energije i promicanje odmora i probave. Ove dvije grane ANS-a rade zajedno na održavanju homeostaze reguliranjem niza fizioloških procesa, uključujući:

* Brzina otkucaja srca:ANS kontrolira brzinu otkucaja srca povećavajući ili smanjujući aktivnost sinoatrijalnog čvora (SA čvor), koji je prirodni pacemaker srca.

* Krvni tlak:ANS kontrolira krvni tlak reguliranjem promjera krvnih žila. Kada krvni tlak padne, ANS sužava krvne žile kako bi povećao tlak, dok kada krvni tlak poraste, ANS širi krvne žile kako bi smanjio tlak.

* Disanje:ANS kontrolira brzinu i dubinu disanja. Kada tijelu treba više kisika, ANS povećava brzinu i dubinu disanja, dok kada tijelo ima dovoljno kisika, ANS smanjuje brzinu i dubinu disanja.

* Probava:ANS kontrolira izlučivanje probavnih enzima i kretanje hrane kroz probavni trakt. Kada se hrana konzumira, ANS pojačava lučenje probavnih enzima i kretanje hrane kroz probavni trakt, dok kada se hrana ne konzumira, ANS smanjuje lučenje probavnih enzima i kretanje hrane kroz probavni trakt.

Ovo je samo nekoliko primjera mnogih fizioloških procesa koje regulira ANS radi održavanja homeostaze. Radeći zajedno na održavanju stabilnog unutarnjeg okruženja, ANS osigurava da tijelo može ispravno funkcionirati i prikladno reagirati na promjene u vanjskom okruženju.