Koji dijelovi mozga u konačnici planiraju i koordiniraju složene motoričke aktivnosti?

Cerebralni korteks:

- Cerebralni korteks, posebice frontalni režanj, igra ključnu ulogu u planiranju i koordinaciji složenih motoričkih aktivnosti. Prefrontalni korteks uključen je u donošenje odluka i više kognitivne funkcije koje su u osnovi motoričkog planiranja, dok su premotorna i suplementarna motorička područja izravno odgovorna za planiranje i izvođenje sekvenci pokreta.

Bazalni gangliji:

- Bazalni gangliji, koji se sastoje od caudatus nucleusa, putamena i globus pallidusa, uključeni su u inicijaciju, selekciju i slijed motoričkih pokreta. Oni pomažu filtrirati neželjene pokrete i olakšavaju glatke, koordinirane kontrakcije mišića.

Mali mozak:

- Mali mozak je bitan za koordinaciju mišićne aktivnosti, ravnotežu i fino podešavanje pokreta. Prima senzorne informacije od tijela i cerebralnog korteksa i koristi te podatke za prilagodbu i usavršavanje tekućih pokreta.

Jezgre motora moždanog debla:

- Motorne jezgre moždanog debla, kao što su crvena jezgra, substantia nigra i vestibularne jezgre, uključene su u koordinaciju specifičnih motoričkih funkcija. Oni prenose signale iz viših moždanih centara do leđne moždine i kranijalnih živaca kako bi kontrolirali kontrakcije mišića i posturalne prilagodbe.

Leđna moždina:

- Leđna moždina služi kao komunikacijski put između mozga i ostatka tijela. Sadrži motorne neurone koji prenose signale iz mozga u mišiće, omogućujući izravnu kontrolu pokreta.

Ove komponente rade zajedno u složenoj mreži kako bi planirale, koordinirale i izvršavale motoričke aktivnosti. Cerebralni korteks osigurava kognitivni unos visoke razine, bazalni gangliji i mali mozak pročišćavaju i koordiniraju pokrete, a moždano deblo i leđna moždina prenose signale mišićima za izvršenje.