Kako se moždana kora mijenja starenjem?
1. Debljina :Cerebralni korteks pokazuje stanjenje s godinama, osobito u prefrontalnim, temporalnim i parijetalnim regijama. To odražava gubitak neurona i atrofiju dendrita.
2. Glasnoća: Cjelokupni volumen mozga, uključujući cerebralni korteks, smanjuje se s godinama. Određena područja, poput hipokampusa, poznatog po funkciji pamćenja, podvrgnuta su značajnom gubitku volumena.
3. Sinaptička gustoća: Sinapse, veze između neurona, opadaju u broju i gustoći kako starimo. Ovo smanjenje može utjecati na kognitivne procese poput pamćenja i učenja.
4. Promjene bijele tvari: Bijela tvar, odgovorna za komunikaciju između različitih regija mozga, može doživjeti demijelinizaciju, gubitak mijelinske ovojnice koja izolira aksone, što dovodi do sporijeg prijenosa signala.
Funkcionalne promjene:
1. Kognitivni pad: Kognitivni pad povezan s godinama, iako nije neizbježan, čest je. Može utjecati na pamćenje, brzinu obrade, pažnju i donošenje odluka.
2. Promijenjeni obrasci aktivacije: Funkcionalno oslikavanje mozga otkriva promjene u obrascima aktivacije tijekom kognitivnih zadataka kako starimo. Neka područja mogu pokazivati smanjenu aktivnost, dok druga mogu pokazivati povećanu kompenzaciju.
3. Mrežni prekidi: Funkcionalna povezanost, koordinacija aktivnosti između regija mozga, može oslabiti starenjem, što utječe na učinkovitost kognitivnih procesa.
4. Neurodegenerativne bolesti: Unaprijeđeno starenje povećava rizik od neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, koje uključuju progresivno propadanje moždane kore.
Važno je napomenuti da se ove promjene povezane s godinama mogu razlikovati među pojedincima, a neki mogu doživjeti zdravo starenje s minimalnim kognitivnim padom. Održavanje kognitivnog angažmana, društvene interakcije, tjelesne aktivnosti i cjelokupnog zdravlja mozga može pomoći u ublažavanju promjena u cerebralnom korteksu povezanih sa starenjem.
