Što uzrokuje krvni ugrušak u nogama?
.Nepokretnost: Dugotrajno sjedenje ili stajanje, osobito u skučenim položajima, može usporiti cirkulaciju krvi u nogama i povećati rizik od stvaranja ugrušaka.
.Starost: Rizik od DVT-a raste s godinama, osobito za osobe starije od 65 godina.
.Zdravstvena stanja: Određena medicinska stanja, poput bolesti srca, raka i dijabetesa, mogu povećati vjerojatnost razvoja krvnih ugrušaka.
.Trudnoća: Hormonalne promjene tijekom trudnoće mogu povećati sklonost zgrušavanju krvi.
.Pušenje: Pušenje oštećuje sluznicu krvnih žila i pridonosi upali, povećavajući rizik od stvaranja ugrušaka.
.Debljina: Prekomjerna težina stvara dodatni pritisak na vene, otežava učinkovit protok krvi i povećava rizik od DVT.
.Kontracepcijske pilule ili hormonska nadomjesna terapija: Određeni lijekovi koji sadrže hormone, posebice estrogen, mogu povećati rizik od krvnih ugrušaka kod nekih osoba.
. Osobna ili obiteljska povijest krvnih ugrušaka: Osobna ili obiteljska povijest krvnih ugrušaka povećava vjerojatnost razvoja DVT-a.
. Nasljedna stanja: Neki pojedinci mogu imati naslijeđena stanja koja ih čine osjetljivijima na stvaranje krvnih ugrušaka, poput trombofilije ili poremećaja zgrušavanja.
.Kronična upalna stanja: Stanja koja uzrokuju kroničnu upalu, poput reumatoidnog artritisa ili Crohnove bolesti, mogu povećati rizik od krvnih ugrušaka.
Teški kirurški zahvat ili trauma: Opsežni kirurški zahvati, osobito oni koji zahvaćaju donje ekstremitete, ili značajne traume mogu oštetiti vene i dovesti do stvaranja ugrušaka.
Važno je napomenuti da postojanje jednog ili više ovih čimbenika rizika ne jamči razvoj krvnih ugrušaka, ali može povećati vjerojatnost. Održavanje dobre cirkulacije krvi, redovita tjelesna aktivnost, održavanje hidratacije i upravljanje temeljnim zdravstvenim stanjima mogu pomoći u smanjenju rizika od DVT-a. Ako osjećate trajno oticanje nogu, bol ili nelagodu, važno je konzultirati se sa zdravstvenim radnikom radi pravilne procjene i liječenja.
