Kakav će utjecaj kuga imati na pad feudalizma?
Crna smrt, također poznata kao bubonska kuga, bila je jedna od najrazornijih pandemija u ljudskoj povijesti. Procjenjuje se da je ubio između 75 i 200 milijuna ljudi u Europi između 1347. i 1351. godine, smanjujući europsko stanovništvo za otprilike jednu trećinu.
Crna kuga imala je dubok utjecaj na europsko društvo i politiku. To je oslabilo moć feudalne aristokracije i pomoglo usponu trgovačke klase.
Slabljenje feudalne aristokracije
Prije crne smrti, Europa je bila feudalno društvo. Zemlja je bila primarni izvor bogatstva, a posjedovala ju je mali broj moćnih plemića. Ti su plemići držali svoju zemlju u zamjenu za vojnu službu kralju.
Crna smrt desetkovala je redove plemstva, uključujući mnoge od najmoćnijih i najutjecajnijih plemića. To je dovelo do pada moći feudalne aristokracije i povećanja moći kralja.
Uspon trgovačke klase
Crna smrt također je dovela do porasta trgovačke klase. Uz toliko ljudi koji su umirali, postojala je velika potražnja za robom i uslugama. Trgovci su mogli profitirati od te potražnje i akumulirati bogatstvo.
Trgovačka klasa postajala je ekonomski sve snažnija i počela je izazivati moć plemstva. To je dovelo do niza sukoba između trgovačke klase i plemstva, što je u konačnici rezultiralo usponom trgovačke klase i padom feudalizma.
Pad feudalizma i uspon trgovačke klase bili su važni događaji u europskoj povijesti. Oni su otvorili put usponu kapitalizma i razvoju modernog svijeta.
