Kakav učinak ima astma na krvni tlak?

Općenito, sama astma ne utječe izravno na krvni tlak. Na krvni tlak prvenstveno utječu čimbenici kao što su genetika, dob, prehrana, tjelesna aktivnost i temeljna medicinska stanja. Astma je respiratorno stanje koje primarno zahvaća dišne ​​putove i pluća, uzrokujući upalu i sužavanje, što dovodi do simptoma poput piskanja, kašlja, stezanja u prsima i nedostatka zraka.

Međutim, određene situacije povezane s astmom ili njezinim liječenjem mogu neizravno utjecati na krvni tlak:

1. Beta-agonisti: Često korišteni lijekovi za astmu, poput kratkodjelujućih beta-agonista (npr. albuterol, levalbuterol) ili dugodjelujućih beta-agonista (npr. salmeterol, formoterol), mogu uzrokovati prolazno povećanje brzine otkucaja srca i krvnog tlaka. Taj je učinak obično privremen i nestaje nakon što lijek prestane.

2. Sistemski kortikosteroidi: U teškim slučajevima astme mogu se propisati oralni ili intravenski kortikosteroidi za smanjenje upale. Visoke doze sistemskih kortikosteroida mogu uzrokovati zadržavanje tekućine, što može dovesti do povećanja krvnog tlaka. Međutim, ovaj se učinak obično opaža kod produljene primjene visokih doza kortikosteroida, a ne kod uobičajenih doza koje se koriste za liječenje astme.

3. Fizički napor: Tijekom napadaja astme ili intenzivne tjelesne aktivnosti može doći do povećanog opterećenja srca i krvožilnog sustava. Ovaj soj može privremeno povisiti krvni tlak zbog povećane potrebe tijela za kisikom i hranjivim tvarima.

4. Tjeskoba i stres: Sami napadi astme ili strah od nadolazećeg napada mogu izazvati osjećaj tjeskobe i stresa. Emocionalni stres može dovesti do privremenog povećanja krvnog tlaka.

Ako imate astmu i zabrinuti ste kako ona može utjecati na vaš krvni tlak, bilo bi dobro da o tome razgovarate sa svojim liječnikom. Oni mogu redovito pratiti vaš krvni tlak i pomoći vam da upravljate svim potencijalnim utjecajima povezanima s vašom astmom ili njezinim liječenjem.