Kako demencija remeti homeostazu?
Oštećena termoregulacija: Demencija može utjecati na sposobnost mozga da regulira tjelesnu temperaturu, što dovodi do hipotermije (abnormalno niske tjelesne temperature) ili hipertermije (abnormalno visoke tjelesne temperature).
Prekidi ciklusa spavanja i budnosti: Demencija može poremetiti cirkadijalni ritam, što dovodi do nesanice, prekomjerne dnevne pospanosti ili nepravilnih obrazaca spavanja i buđenja. Ovi poremećaji mogu dodatno narušiti kognitivne funkcije i dnevne aktivnosti.
Neravnoteža elektrolita: Demencija može utjecati na sposobnost mozga da regulira ravnotežu tekućine i elektrolita, što dovodi do neravnoteže natrija, kalija i drugih elektrolita. Ove neravnoteže mogu uzrokovati različite simptome, uključujući slabost mišića, zbunjenost i napadaje.
Promjene u apetitu i žeđi: Demencija može utjecati na sposobnost mozga da regulira glad i žeđ, što dovodi do pothranjenosti, dehidracije ili pretjeranog jedenja i pijenja. Te promjene mogu dodatno pogoršati kognitivne funkcije i cjelokupno zdravlje.
Poremećena kontinencija: Demencija može utjecati na kontrolu mozga nad radom mjehura i crijeva, što dovodi do inkontinencije ili infekcija mokraćnog sustava. Inkontinencija može imati značajan društveni i psihološki učinak na osobe s demencijom i njihove skrbnike.
Smanjena pokretljivost: Demencija može uzrokovati fizičke simptome koji ograničavaju pokretljivost, poput slabosti mišića, ukočenosti i poremećaja hoda. Smanjena pokretljivost može dovesti do padova, ozljeda i daljnjeg gubitka neovisnosti.
Ovi poremećaji homeostaze mogu značajno utjecati na cjelokupno zdravlje i dobrobit osoba s demencijom i pridonijeti napredovanju bolesti.
