Mozgovi pretilih ljudi pokazuju promjene slične Alzheimerovoj bolesti
Smanjeni volumen mozga:Pretilost je povezana sa smanjenim volumenom mozga, osobito u regijama uključenim u pamćenje, učenje i izvršnu funkciju. Na primjer, studije su otkrile smanjene volumene u hipokampusu, prefrontalnom korteksu i temporalnim režnjevima kod pretilih osoba u usporedbi s osobama zdrave težine.
Integritet bijele tvari:Traktovi bijele tvari u mozgu olakšavaju komunikaciju između različitih regija mozga. Pretilost je povezana s promjenama u cjelovitosti bijele tvari, uključujući smanjenu gustoću bijele tvari i povećanu difuznost. Ove promjene u mikrostrukturi bijele tvari mogu pridonijeti kognitivnim oštećenjima koja se često opažaju kod pretilih osoba.
Promjene u krvno-moždanoj barijeri:krvno-moždana barijera (BBB) regulira ulazak tvari iz krvotoka u mozak. Pretilost može poremetiti integritet BBB-a, dopuštajući potencijalno štetnim tvarima da uđu u mozak i doprinesu neuroinflamaciji i oštećenju neurona.
Neuroupala:Kronična upala obilježje je i pretilosti i Alzheimerove bolesti. Upala povezana s pretilošću može utjecati na mozak, što dovodi do povećane proizvodnje upalnih markera i aktivacije mikroglije, imunoloških stanica mozga. Dugotrajna neuroinflamacija može oštetiti neurone i narušiti kognitivnu funkciju.
Metaboličke promjene:Pretilost može dovesti do metaboličkih promjena, uključujući otpornost na inzulin i dijabetes tipa 2, koji su čimbenici rizika za Alzheimerovu bolest. Inzulinska rezistencija i povišene razine glukoze u krvi mogu narušiti metabolizam mozga i pridonijeti kognitivnom padu.
Oksidativni stres:Pretilost je povezana s povećanim oksidativnim stresom, neravnotežom između proizvodnje reaktivnih kisikovih vrsta (ROS) i tjelesne antioksidativne obrane. Visoke razine ROS-a mogu oštetiti stanice, uključujući neurone, i pridonijeti kognitivnom oštećenju.
Poremećena neurogeneza:Neurogeneza, proces formiranja novih neurona, ključna je za učenje i pamćenje. Studije pokazuju da pretilost može smanjiti neurogenezu u određenim regijama mozga, utječući na kognitivnu funkciju.
Iako ovi nalazi ukazuju na sličnosti između moždanih promjena povezanih s pretilošću i Alzheimerovom bolešću, važno je napomenuti da neće svi pretili pojedinci razviti Alzheimerovu bolest. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se u potpunosti razumio odnos između pretilosti i moždanih promjena te kako bi se istražile potencijalne intervencije za ublažavanje tih učinaka.
