Ljudski mozgovi postaju sve veći:dobre vijesti za rizik od demencije?
Iako je istina da se prosječni ljudski mozak povećao u veličini u posljednjih nekoliko tisuća godina, ideja da to nudi dobre vijesti u vezi s rizikom od demencije nije dobro potkrijepljena znanstvenim istraživanjima. Zapravo, odnos između veličine mozga i demencije nije jednostavan.
Veličina mozga vrlo je varijabilna osobina, a na nju utječu različiti čimbenici kao što su genetika, prehrana i uvjeti okoliša. Dok su neke studije izvijestile o povezanosti između većeg volumena mozga i smanjenog rizika od demencije, druge nisu pronašle takvu korelaciju ili čak sugerirale moguću vezu s povećanim rizikom od demencije u određenim kontekstima.
Općenito, na razvoj i progresiju demencije utječe složeno međudjelovanje genetskih čimbenika, čimbenika okoline i stila života, kao što su dob, zdravlje kardiovaskularnog sustava, kognitivna stimulacija i društveni angažman. Iako su održavanje kognitivnog zdravlja i smanjenje rizika od demencije važni ciljevi, ne postoji niti jedan čimbenik, uključujući veličinu mozga, koji može definitivno predvidjeti ili jamčiti zaštitu od neurodegenerativnih bolesti.
Istraživanja o smanjenju rizika od demencije primarno su usredotočena na čimbenike i intervencije stila života koji se mogu mijenjati, kao što su redovita tjelovježba, zdrava prehrana, kognitivni trening i upravljanje temeljnim zdravstvenim stanjima. Promicanje zdravlja mozga i smanjenje rizika od demencije zahtijevaju holistički pristup koji se bavi višestrukim čimbenicima umjesto da se oslanja samo na veličinu mozga kao pokazatelj.
