Alzheimer i što da
Alzheimerova bolest, nazvana po njemačkom psihijatru i neuropatologu Aloisu Alzheimeru, nepovratan je, progresivni poremećaj mozga koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i na kraju dovodi do ozbiljnog pada kognitivnih funkcija. To je najčešći tip demencije, koji čini 60-80% slučajeva demencije u svijetu. Dok točan uzrok Alzheimerove bolesti nije u potpunosti shvaćen, identificirano je nekoliko čimbenika koji igraju ulogu u njenom razvoju i napredovanju:
1. Dob: Rizik od razvoja Alzheimerove bolesti raste s godinama. Najčešće pogađa osobe starije od 65 godina, ali rana pojava Alzheimerove bolesti može se javiti i kod ljudi u dobi od 40 do 50 godina.
2. Genetika: Čini se da genetski čimbenici doprinose razvoju Alzheimerove bolesti. Neki pojedinci mogu naslijediti specifične genske mutacije ili varijacije koje povećavaju rizik od razvoja stanja. Najpoznatiji od njih je alel APOE-e4, koji je povezan s povećanim rizikom od razvoja kasne Alzheimerove bolesti.
3. Promjene mozga: U Alzheimerovoj bolesti dolazi do nekoliko patoloških promjena u mozgu. To uključuje stvaranje amiloidnih plakova i tau čvorova:
- Amiloidni plakovi: Amiloid-beta proteini nakupljaju se i skupljaju zajedno izvan moždanih stanica, stvarajući amiloidne plakove. Ti plakovi ometaju normalnu komunikaciju između moždanih stanica i mogu dovesti do oštećenja i disfunkcije stanica.
- Tau čvorovi (neurofibrilarni čvorovi): Unutar moždanih stanica, protein nazvan tau postaje abnormalan i formira upletena vlakna poznata kao neurofibrilarni čvorovi ili tau čvorovi. Ta zapetljanja ometaju prijenosni sustav stanica i oštećuju funkciju neurona.
4. Ostali čimbenici rizika: Određeni čimbenici načina života i zdravstvena stanja povezani su s povećanim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti, uključujući:
- Ozljede glave: Ljudi koji su doživjeli tešku ozljedu glave mogu imati veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
- Hipertenzija (visoki krvni tlak): Dobro kontrolirani visoki krvni tlak, osobito u srednjim godinama, može smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti.
- Dijabetes: Dijabetes se smatra čimbenikom rizika za razvoj Alzheimerove bolesti, prvenstveno ako se loše liječi.
- Kardiovaskularna stanja: Loše zdravlje srca, kronične bolesti srca i sjedilački način života povezani su s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti.
- Društvena izolacija: Nedostatak društvenog angažmana i mentalne stimulacije povezuje se s većim rizikom od Alzheimerove bolesti.
Iako trenutno ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest, lijekovi i tretmani mogu pomoći usporiti njezino napredovanje i ublažiti simptome. Istraživanja su u tijeku kako bi se bolje razumjeli uzroci i mehanizmi bolesti, kao i kako bi se pronašle učinkovitije terapije za zaustavljanje ili poništavanje njezinog napredovanja.
