Što uzrokuje otežano disanje?
1. Kardiovaskularna stanja :
- Zatajenje srca:nesposobnost srca da učinkovito pumpa krv može dovesti do kratkog daha, osobito kada ležite ili tijekom tjelesne aktivnosti.
-Srčani udar:Začepljenje jedne od koronarnih arterija, smanjujući dotok krvi u srce, može izazvati iznenadnu bol u prsima i otežano disanje.
- Problemi sa srčanim zaliscima:nenormalan rad srčanih zalistaka može dovesti do nedostatka zraka, ovisno o težini i mjestu problema sa zaliscima.
2. Plućna stanja :
- Astma:uzrokuje upalu i sužavanje dišnih putova, otežano disanje, što dovodi do epizoda nedostatka zraka, piskanja i kašlja.
-Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB):Ovo uključuje kronični bronhitis i emfizem, uzrokujući dugotrajna oštećenja pluća, što dovodi do nedostatka daha, kašlja i stvaranja sluzi.
-Pneumonija:infekcija pluća može dovesti do otežanog disanja, uz temperaturu, kašalj i bol u prsima.
-Plućna embolija:krvni ugrušak u plućima može izazvati iznenadnu otežano disanje, bol u prsima i nesvjesticu.
3. Ostala respiratorna stanja :
- Alergijske reakcije:teške alergije, poput anafilaksije, mogu uzrokovati iznenadno oticanje i sužavanje dišnih putova, što rezultira nedostatkom daha i otežanim disanjem.
- Apneja za vrijeme spavanja:poremećaj spavanja karakteriziran pauzama u disanju tijekom spavanja, što dovodi do poremećaja sna i pospanosti tijekom dana.
- Disfunkcija glasnica:nenormalno kretanje glasnica može uzrokovati poteškoće s disanjem i kratak dah.
4. Anemija :Niske razine crvenih krvnih stanica ili hemoglobina mogu smanjiti kapacitet prijenosa kisika i dovesti do nedostatka zraka.
5. Dekondicioniranje :Naglo smanjenje tjelesne aktivnosti može uzrokovati gubitak kondicije, što dovodi do slabosti i nedostatka zraka čak i tijekom minimalnog tjelesnog napora.
6. Pretilost :Prekomjerna tjelesna težina dodatno opterećuje dišni i kardiovaskularni sustav, što dovodi do nedostatka zraka, osobito tijekom tjelesne aktivnosti.
7. Velika nadmorska visina :Na višim nadmorskim visinama zrak je rjeđi i sadrži manje kisika, što može uzrokovati otežano disanje.
8. Stres i anksioznost :Napadi tjeskobe i panike mogu uzrokovati hiperventilaciju, što dovodi do privremenog nedostatka zraka i ubrzanog rada srca.
9. Lijekovi :Određeni lijekovi, kao što su neki lijekovi za kemoterapiju, beta-blokatori i nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), mogu potencijalno uzrokovati otežano disanje.
10. Ostala medicinska stanja :
- Poremećaji štitnjače:problemi sa štitnjačom, kao što je hipotireoza, mogu uzrokovati umor, debljanje i otežano disanje.
-Bubrežna bolest:uznapredovala bolest bubrega može dovesti do zadržavanja tekućine i nedostatka zraka.
-Rak:Neke vrste raka, poput raka pluća i leukemije, mogu uzrokovati kratak dah kao simptom.
- Bolest jetre:ciroza i druga stanja jetre mogu dovesti do zadržavanja tekućine i nedostatka zraka.
Ako osjećate stalnu ili neobjašnjivu otežano disanje, važno je konzultirati se sa zdravstvenim radnikom radi pravilne procjene i liječenja.
