Koji su primjeri disanja?
Uglavnom postoje tri vrste disanja:
- Aerobno disanje
- Anaerobno disanje
- Stanično disanje
Aerobno disanje:
Ova vrsta disanja događa se u prisutnosti kisika. To je učinkovitiji proces i proizvodi značajnu količinu energije, što je oko 38 ATP (adenozin trifosfat) po molekuli glukoze. Evo nekoliko primjera aerobnog disanja:
1. Ljudi i životinje :Ljudi i drugi sisavci, kao i većina kralježnjaka i neki beskralježnjaci, provode aerobno disanje. Kisik se udiše u pluća, gdje difundira u krvotok i prenosi se do stanica cijelog tijela. Glukoza iz hrane razgrađuje se u prisutnosti kisika u mitohondrijima stanica kako bi se oslobodila energija u obliku ATP-a.
2. Biljke :Tijekom fotosinteze, biljke proizvode kisik kao nusprodukt. Taj kisik difundira iz lišća biljke, a dio se koristi za aerobno disanje unutar stanica biljke.
3. Gljive :Određene gljive, poput kvasaca, izvode aerobno disanje kada je dostupno dovoljno kisika. Oni razgrađuju glukozu za stvaranje energije u prisutnosti kisika.
4. Bakterije :Neke bakterije, kao što su Bacillus i Pseudomonas, su aerobne i zahtijevaju kisik za disanje.
Anaerobno disanje :
Anaerobno disanje događa se u nedostatku kisika. Stvara manje molekula ATP-a u usporedbi s aerobnim disanjem, dajući samo 2 ATP-a po molekuli glukoze. Primjeri anaerobnog disanja uključuju:
1. Ljudi i životinje (anaerobna faza stanične respiracije) :Kada tijelo ne dobije dovoljno kisika tijekom intenzivne fizičke aktivnosti, kao što je sprint, privremeno se prebacuje na anaerobno disanje. Glukoza se razgrađuje bez upotrebe kisika, proizvodeći 2 ATP-a po molekuli glukoze, što rezultira stvaranjem mliječne kiseline kao nusprodukta.
2. Kvasci i bakterije :Neki mikroorganizmi, poput kvasaca u nedostatku kisika, obavljaju anaerobno disanje. Oni pretvaraju glukozu u etanol i ugljični dioksid, proces poznat kao fermentacija.
3. Neki paraziti :Određeni parazitski organizmi koji žive u sredinama bez kisika, poput ljudskog probavnog trakta, provode anaerobno disanje.
4. Određene biljke :Neke biljke, poput korijenja poplavljenih biljaka riže, mogu izvoditi anaerobno disanje kako bi tolerirale uvjete niske razine kisika u tlima natopljenim vodom.
Stanično disanje :
Ovaj pojam zajedno obuhvaća i aerobno disanje (u prisutnosti kisika) i anaerobno disanje (u odsutnosti kisika), odnoseći se na metaboličke procese kojima stanice pretvaraju hranu u iskoristivu energiju. Sve žive stanice, bilo aerobne ili anaerobne, prolaze kroz stanično disanje kako bi proizvele energiju za svoj opstanak.
