Kako astma utječe na disanje?
Upala dišnih putova: Kod astme se dišni putovi (bronhi) upale i nateknu. Ovu upalu uzrokuju različiti okidači, poput alergena, iritansa ili tjelovježbe. Upalni proces uključuje otpuštanje tvari poput histamina, leukotriena i interleukina, koji uzrokuju da dišni putovi postanu crveni, natečeni i ispunjeni sluzi.
Sužavanje dišnih puteva: Upala i oticanje dišnih putova dovode do sužavanja dišnih putova. To otežava protok zraka ui iz pluća. Suženi dišni putovi povećavaju otpor protoku zraka, uzrokujući poteškoće s disanjem, piskanje i kratak dah.
Hiperreaktivnost dišnih putova: Druga karakteristika astme je hiperreaktivnost dišnih putova. To znači da dišni putovi intenzivnije reagiraju na okidače u usporedbi sa zdravim osobama. Čak i manji okidači mogu uzrokovati značajno sužavanje dišnih putova, što dovodi do napadaja astme.
Bronhospazam: Tijekom napadaja astme, mišići koji okružuju dišne putove se kontrahiraju, uzrokujući daljnje sužavanje dišnih putova. Ovaj fenomen je poznat kao bronhospazam. Bronhospazam pojačava poteškoće s disanjem i zviždanje povezano s astmom.
Povećano stvaranje sluzi: Astma također može uzrokovati da dišni putovi proizvode višak sluzi. Ova gusta, ljepljiva sluz začepljuje dišne putove, ometa protok zraka i pridonosi kratkom dahu i kašlju.
Ovi učinci astme mogu rezultirati epizodama piskanja, kašlja, stezanja u prsima, nedostatka zraka i poteškoća u obavljanju tjelesnih aktivnosti. Ozbiljnost astme može varirati od blagih povremenih simptoma do teških kroničnih simptoma koji značajno utječu na kvalitetu života osobe. Pravilno liječenje astme lijekovima, promjenama načina života i izbjegavanjem okidača ključno je za kontrolu stanja i sprječavanje akutnih napadaja astme.
