Što znači kada eho kardiogram pokazuje valvulu koja treperi u otvorenom stadiju?

Kada ehokardiogram pokazuje treperenje zaliska u otvorenoj fazi, to se obično odnosi na abnormalno titranje ili pomicanje srčanog zaliska tijekom njegove faze otvaranja. Ovaj lepršavi pokret često je povezan sa stanjem koje se naziva valvularna regurgitacija ili insuficijencija.

Valvularna regurgitacija nastaje kada se srčani zalistak ne zatvori ispravno, što uzrokuje curenje krvi unatrag u srce. Ovaj povratni tok krvi može dovesti do raznih problema sa srcem, uključujući šumove na srcu, zatajenje srca i druge komplikacije.

Titranje zaliska tijekom otvorene faze može biti znak oštećenja ili disfunkcije zaliska. To može ukazivati ​​na to da se listići ventila (zalisci ventila) ne zatvaraju čvrsto, što dovodi do valvularne regurgitacije. Ovo lepršavo kretanje može biti uzrokovano nekoliko temeljnih stanja, kao što su:

1. Valvularna stenoza:U nekim slučajevima, ozbiljna valvularna stenoza (suženje zaliska) može uzrokovati lepršanje zalistaka dok se pokušavaju otvoriti prema suženom otvoru.

2. Prolaps mitralnog zaliska:Ovo stanje nastaje kada se mitralni zalistak (zalistak između lijevog atrija i lijevog ventrikula) ispupči ili strši u lijevi atrij tijekom kontrakcije srca, što dovodi do titranja i valvularne regurgitacije.

3. Insuficijencija trikuspidalnog zaliska:Slično prolapsu mitralnog zaliska, insuficijencija trikuspidalnog zaliska uključuje titranje i nedovoljno zatvaranje trikuspidalnog zaliska (zalistak između desne pretklijetke i desne klijetke), uzrokujući povratni protok krvi.

4. Reumatska bolest srca:Ovo upalno stanje srca uzrokovano reumatskom groznicom može dovesti do oštećenja i ožiljaka na srčanim zaliscima, što rezultira treperavim pokretima i regurgitacijom.

5. Endokarditis:infekcija srčanih zalistaka (endokarditis) može uzrokovati oštećenje i upalu, što dovodi do lepršanja i valvularne regurgitacije.

6. Kongenitalne srčane mane:Određene kongenitalne srčane mane mogu utjecati na strukturu ili funkciju srčanih zalistaka, dovodeći do lepršanja i valvularne regurgitacije.

Titranje zaliska u otvorenom stadiju obično se otkriva putem ehokardiograma, koji koristi ultrazvučne valove za stvaranje slika srca i njegovih struktura. Promatrajući treperenje, liječnici mogu procijeniti ozbiljnost valvularne regurgitacije i odrediti odgovarajući plan liječenja.

Ovisno o temeljnom uzroku, mogućnosti liječenja mogu uključivati ​​lijekove za upravljanje simptomima, intervencije za popravak zalistaka (kao što je anuloplastika zaliska ili zamjena zaliska) za ponovno uspostavljanje pravilne funkcije zaliska ili promjene načina života za upravljanje svim povezanim srčanim stanjima.