Što je regurgitacija mitralnog zaliska?

Regurgitacija mitralnog zaliska, također poznata kao mitralna insuficijencija ili insuficijencija, stanje je srca u kojem se mitralni zalistak, smješten između lijevog atrija i lijeve klijetke srca, ne zatvara pravilno, dopuštajući krvi da curi unatrag iz klijetke u atrij tijekom sistole (kontrakcije srca).

Normalno, kada se klijetka kontrahira, mitralni zalistak se čvrsto zatvori kako bi spriječio protok krvi natrag u atrij. Međutim, kod regurgitacije mitralnog zaliska, listići zaliska mogu biti oštećeni, deformirani ili oslabljeni, uzrokujući njihovo ispupčenje unatrag (prolaps) u atrij tijekom sistole. To dovodi do istjecanja krvi, poznatog kao regurgitacija.

Regurgitacija mitralnog zaliska može varirati od blage do teške, ovisno o opsegu propuštanja zaliska. Blagi slučajevi ne moraju uzrokovati nikakve vidljive simptome niti zahtijevati liječenje, dok teški slučajevi mogu dovesti do raznih srčanih problema i simptoma, uključujući:

Kratkoća daha, osobito tijekom tjelesne aktivnosti ili ležanja

Umor

palpitacije

Bol u prsima

Oticanje stopala, gležnjeva i trbuha

Ako je regurgitacija mitralnog zaliska značajna, može opteretiti srčane mišiće i dovesti do povećanja lijevog atrija i ventrikula. S vremenom to može rezultirati zatajenjem srca, stanjem u kojem srce ne može pumpati dovoljno krvi da zadovolji potrebe tijela.

Regurgitacija mitralnog zaliska može biti uzrokovana različitim čimbenicima, uključujući:

Reumatska groznica, komplikacija neliječenog strepnog grla koja može oštetiti srčane zaliske

Degenerativne promjene povezane sa starenjem

Urođene srčane mane

Srčani udar

Ishemijska bolest srca (blokirane arterije koje krvlju opskrbljuju srce)

Infektivni endokarditis (bakterijska infekcija srčanih zalistaka)

Regurgitacija mitralnog zaliska dijagnosticira se fizičkim pregledom, slušanjem srčanih tonova i slikovnim testovima kao što je ehokardiografija (ultrazvuk srca), koji mogu procijeniti ozbiljnost regurgitacije i njezin utjecaj na srce.

Liječenje regurgitacije mitralnog zaliska ovisi o ozbiljnosti stanja i povezanih simptoma. U blagim slučajevima može biti dovoljno redovito praćenje i promjena načina života. Lijekovi kao što su diuretici, ACE inhibitori, beta-blokatori i digoksin mogu se propisati za upravljanje simptomima i poboljšanje rada srca. U teškim slučajevima može biti potrebna kirurška intervencija za popravak ili zamjenu mitralnog zaliska. To se može učiniti operacijom na otvorenom srcu ili minimalno invazivnim tehnikama poput transkateterskog popravka ili zamjene mitralnog zaliska.

Redovito praćenje kod kardiologa ključno je za praćenje napredovanja regurgitacije mitralnog zaliska i osiguravanje odgovarajućeg liječenja kako bi se spriječile komplikacije i očuvalo zdravlje srca.