Što se događa ako se KPR izvodi pogrešno?
Neučinkovite kompresije prsnog koša:Ako se kompresije prsnog koša ne rade na odgovarajućoj dubini (najmanje 2 inča ili 5 centimetara za odrasle), one možda neće generirati dovoljan protok krvi u srce i mozak. To može rezultirati neoptimalnom cirkulacijom i neodgovarajućom dostavom kisika vitalnim organima.
Nepravilan položaj ruke:Nepravilan položaj ruke za kompresiju prsnog koša može ugroziti učinkovitost CPR-a. Na primjer, ako su ruke postavljene previsoko na prsima, kompresije se možda neće prenositi učinkovito za stvaranje cirkulacije.
Pretjerana sila:Primjena prekomjerne sile tijekom kompresije prsnog koša može dovesti do slomljenih rebara ili drugih ozljeda, uzrokujući dodatne komplikacije za osobu koja prima KPR.
Nepravilan nagib glave ili potisak čeljusti:Nepravilan nagib glave ili potisak čeljusti tijekom disanja za spašavanje može začepiti dišni put, otežavajući učinkovito disanje.
Neuspjeh u prepoznavanju nastavka disanja:Ako se pružaju udisaji za spašavanje, bitno je prepoznati kada se spontano disanje osobe nastavi. Odgađanje prestanka udisaja za spašavanje može rezultirati prenapuhavanjem pluća i mogućim ozljedama pluća.
Odgođena defibrilacija:Ako je automatizirani vanjski defibrilator (AED) dostupan i indiciran, ali je njegova uporaba odgođena ili se njime pogrešno rukuje, može spriječiti pravovremenu defibrilaciju, koja može biti presudna u situacijama poput iznenadnog srčanog zastoja.
Za pojedince koji provode KPR važno je proći odgovarajuću obuku i dobiti certifikat kako bi se osiguralo da se tehnike KPR izvode ispravno, povećavajući šanse za uspješan ishod i minimizirajući rizik od potencijalne štete.
