Koje su dvije hipoteze za shizofreniju?
- Dopaminska hipoteza: Ova hipoteza predlaže da neravnoteža dopamina, neurotransmitera u mozgu, igra značajnu ulogu u razvoju shizofrenije. Konkretno, smatra se da pretjerana aktivnost signaliziranja dopamina u određenim regijama mozga doprinosi pozitivnim simptomima shizofrenije, kao što su halucinacije, iluzije i neorganizirano razmišljanje.
- Neurorazvojna hipoteza: Ova hipoteza sugerira da poremećaji u ranom razvoju mozga, osobito tijekom prenatalnih i ranih postnatalnih faza, mogu pridonijeti ranjivosti na shizofreniju. Čimbenici poput genetske osjetljivosti, utjecaja okoline (npr. infekcije majke, nedostatak prehrane) i porodničkih komplikacija mogu poremetiti normalan razvoj moždanih struktura i neuronskih krugova, što dovodi do pojave simptoma u kasnijem životu.