Zašto je MRSA poznata i kao bolnička buba?

Staphylococcus aureus otporan na meticilin (MRSA) poznat je kao bolnička buba jer se često dobiva u zdravstvenim ustanovama kao što su bolnice, domovi za starije osobe i centri za dijalizu. Ta okruženja imaju veću koncentraciju ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom i povećanu upotrebu medicinskih uređaja i antibiotika, što može doprinijeti širenju MRSA.

Čimbenici koji pridonose dobivanju MRSA-e u zdravstvenim ustanovama uključuju:

1. Bliski kontakt sa zaraženim osobama ili kontaminiranim površinama: MRSA se može širiti izravnim kontaktom sa zaraženom osobom ili površinama kontaminiranim bakterijom.

2. Neadekvatna higijena ruku: Propust zdravstvenih radnika da pravilno i dosljedno peru ruke može pridonijeti prijenosu MRSA između pacijenata i unutar zdravstvene ustanove.

3. Unutarnji medicinski uređaji: Uređaji kao što su intravenske linije, kateteri i ventilatori mogu poslužiti kao ulazne točke za MRSA da uđe u tijelo, posebno ako se ne poštuju odgovarajući sterilni postupci tijekom umetanja ili održavanja.

4. Prekomjerna uporaba antibiotika: Široko rasprostranjena i često nepotrebna uporaba antibiotika u zdravstvenim ustanovama stvara selektivni pritisak na bakterije poput MRSA da razviju otpornost, što dovodi do njihova preživljavanja i proliferacije.

Sojevi MRSA povezani sa zdravstvenom skrbi (HA-MRSA) često su otporniji na antibiotike u usporedbi sa sojevima MRSA stečenim u zajednici (CA-MRSA) koji se nalaze u nezdravstvenim ustanovama. Infekcije HA-MRSA mogu biti teške i uzrokovati niz bolesti, uključujući infekcije kože i mekog tkiva, infekcije krvotoka i upalu pluća.

Učinkovita praksa prevencije i kontrole infekcija, rigorozno pridržavanje protokola o higijeni ruku, pravilna uporaba antibiotika te pravilno čišćenje i sterilizacija medicinske opreme ključni su za sprječavanje širenja MRSA-e i drugih infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi.