Tko je poznat kao utemeljitelj sestrinstva?

Florence Nightingale (12. svibnja 1820. – 13. kolovoza 1910.) poznata je kao začetnica modernog sestrinstva. Bila je engleska medicinska sestra, socijalni reformator i statističar koja je zaslužna za revoluciju u području medicinske sestre tijekom Krimskog rata. Nightingale je bila prva žena odlikovana Ordenom za zasluge, najvišom čašću koju je britanski monarh mogao dodijeliti.

Nightingale je rođen u Firenci, u Italiji, od bogatih engleskih roditelja. Školovala se kod kuće i rano je pokazala interes za matematiku i znanost. Godine 1850. otputovala je u Njemačku kako bi naučila o luteranskom pokretu đakonica, koji je pružao njegu bolesnima i siromašnima. Nightingale je bila inspirirana đakonisama te je i sama odlučila postati medicinska sestra.

Godine 1854. Nightingale je otputovao na Krimski poluotok kako bi se brinuo o britanskim vojnicima koji su bili ranjeni u Krimskom ratu. Smatrala je da su uvjeti u bolnicama užasni, a mnogi vojnici umiru od infekcija koje su se mogle spriječiti. Nightingale je proveo brojne reforme koje su dramatično poboljšale zdravlje i stopu preživljavanja vojnika. Također je obučila korpus medicinskih sestara koje su joj pomagale njegovati ranjenike.

Nakon rata, Nightingale se vratio u Englesku i nastavio raditi na poboljšanju obrazovanja i prakse medicinskih sestara. Objavila je nekoliko knjiga i članaka o sestrinstvu, te je pomogla u osnivanju Nightingale School of Nursing pri bolnici St. Thomas u Londonu. Nightingale je također radila na poboljšanju sanitarnih uvjeta i javnog zdravlja u Engleskoj, a pripisuje joj se i pomoć u smanjenju učestalosti kolere i drugih zaraznih bolesti.

Nightingaleov rad imao je dubok utjecaj na područje sestrinstva. Smatra se utemeljiteljicom modernog sestrinstva, a njezina načela i prakse koriste medicinske sestre i danas.