Koliko dugo pacijent može ostati na respiratoru?

Duljina vremena koje pacijent može ostati na respiratoru ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući temeljno zdravstveno stanje, cjelokupno zdravlje pacijenta i ciljeve medicinske skrbi. Općenito, pacijenti kojima je potrebna dugotrajna ventilatorska podrška mogu se liječiti na jedan od dva načina:

1. Kratkotrajna ventilacija (1-2 tjedna): Ovo je najčešći scenarij, gdje pacijenti relativno kratko vrijeme dobivaju potporu ventilacije dok se njihovo temeljno stanje ne poboljša. Na primjer, pacijenti s upalom pluća ili drugim akutnim respiratornim bolestima mogu zahtijevati ventilaciju dok se infekcija ne povuče.

2. Dugotrajna ventilacija (tjedni do mjeseci ili godine): Nekim pacijentima može biti potrebna produljena ventilatorska podrška zbog kroničnih ili teških zdravstvenih stanja koja utječu na njihovo disanje. To može uključivati ​​stanja kao što su:

- Kronične bolesti dišnog sustava (npr. KOPB, cistična fibroza)

- Teški neuromuskularni poremećaji (npr. mišićna distrofija, ozljede leđne moždine)

- Tekuće komplikacije od kritičnih bolesti ili ozljeda

- Trajna koma ili promijenjena stanja svijesti

U slučajevima dugotrajne ventilacije, pacijentovo stanje i prognoza pažljivo se procjenjuju kako bi se odredio najbolji pristup. Odluka o nastavku ventilacije donosi se u suradnji s bolesnikom (ili njegovom obitelji), uzimajući u obzir čimbenike kao što su kvaliteta života, funkcionalni ishodi i teret dugotrajne skrbi.

Važno je napomenuti da odluka o produljenju mehaničke ventilacije donosi etičke, pravne i osobne razloge. Redovite procjene i razgovori s pacijentovim zdravstvenim timom ključni su kako bi se osiguralo da je plan liječenja usklađen s pacijentovim željama i vrijednostima.