Kada provjeravate apeksni puls umjesto radijalnog pulsa?
1. Aritmije: Kada postoji nepravilan otkucaj srca ili ritam, apikalni puls može dati točniju informaciju o srčanoj aktivnosti u usporedbi s radijalnim pulsom, na koji mogu utjecati čimbenici kao što su tonus žila i periferna cirkulacija.
2. Bradikardija: U slučajevima sporog otkucaja srca (ispod 60 otkucaja u minuti), radijalni puls može biti slab ili ga je teško opipati. Provjera apikalnog pulsa može pomoći u određivanju točnog otkucaja srca i procjeni postoje li bradiaritmije u pozadini.
3. Slabi periferni pulsevi: U stanjima u kojima su periferni pulsovi slabi ili ih nema, kao što su slučajevi šoka, hipotenzije ili periferne vaskularne bolesti, apikalni puls može pružiti pouzdanu indikaciju aktivnosti srca.
4. Srčana stanja: Određena srčana stanja, poput aortne stenoze ili mitralne regurgitacije, mogu utjecati na točnost i pouzdanost radijalnog pulsa. U takvim slučajevima apikalni puls daje izravniju procjenu funkcije srca i hemodinamskog statusa.
5. Pedijatrijski i neonatalni pacijenti: U dojenčadi i male djece može biti teško palpirati radijalni puls, osobito u novorođenčadi i nedonoščadi. Apikalni puls se obično koristi za procjenu otkucaja srca i ritma u pedijatrijskoj populaciji.
6. Debljina: U pretilih osoba radijalni puls može biti teže locirati zbog povećanog potkožnog tkiva. Provjera apikalnog pulsa može dati točniju procjenu otkucaja srca u takvim slučajevima.
Važno je napomenuti da iako apikalni puls pruža vrijedne informacije o aktivnosti srca, on nije zamjena za potpunu kardiovaskularnu procjenu, koja može uključivati dodatne pretrage i postupke koje zdravstveni djelatnik smatra potrebnima.
