Koje su bolesti u Prvom svjetskom ratu?
Tijekom Prvog svjetskog rata, nekoliko je bolesti predstavljalo značajne zdravstvene izazove vojnicima i civilima, što je dovelo do raširenog morbiditeta i smrtnosti. Neke od najraširenijih i najsmrtonosnijih bolesti koje su se pojavile tijekom ovog razdoblja uključivale su:
1. Pandemija gripe (španjolska gripa):Zloglasna pandemija gripe 1918.-1920., također poznata kao španjolska gripa, bila je jedna od najsmrtonosnijih pandemija u modernoj povijesti. Brzo se proširio po cijelom svijetu i uzrokovao procjenjuje se da je 50-100 milijuna smrti diljem svijeta. Vojnici koji žive u tijesnim prostorima i podnose izazovne uvjete bili su posebno osjetljivi na virus, što je dovelo do visokih stopa smrtnosti unutar vojnih kampova.
2. Rovovska groznica:Rovovska groznica bila je iscrpljujuća bolest koja je pogađala vojnike koji su živjeli u nehigijenskim uvjetima u rovovima. Uzrokuje ga bakterija Bartonella quintana, a prenosi se ugrizom uši. Simptomi su uključivali visoku temperaturu, glavobolje, bolove u mišićima i slabost, koji su često trajali tjednima. Rovovska groznica značajno je utjecala na borbenu sposobnost vojske jer je onesposobila velik broj vojnika.
3. Tifus:Tifus, posebno epidemijski tifus, bila je još jedna velika bolest koja je harala ratnim zonama i civilnim stanovništvom. Uzrokovana je bakterijama koje se prenose izmetom ušiju. Prenapučenost, loši sanitarni uvjeti i loša prehrana tijekom rata pridonijeli su širenju bolesti. Simptomi tifusa uključivali su visoku temperaturu, glavobolje, osip i delirij, što je dovelo do visokih stopa smrtnosti.
4. Dizenterija:Dizenterija, zarazna bolest crijeva, bila je raširena iu vojnom iu civilnom okruženju. Uzrokuju ga bakterije poput Shigelle i šire se kontaminiranom hranom ili vodom. Simptomi uključuju teški proljev, grčeve u trbuhu i groznicu, što dovodi do dehidracije i slabosti. Dizenterija je često pridonosila ionako iscrpljenom stanju vojnika i dodatno komplicirala njihov oporavak.
5. Tuberkuloza:Tuberkuloza (TB), bakterijska infekcija koja prvenstveno zahvaća pluća, također je predstavljala značajne zdravstvene rizike tijekom rata. Borbeni stres, loši životni uvjeti i pothranjenost ugrozili su imunološki sustav, čineći vojnike osjetljivijima na razvoj aktivne tuberkuloze. Simptomi bolesti uključuju kašalj, groznicu, slabost i gubitak težine, a ako se ne liječi, može biti smrtonosna.
6. Velike boginje:Iako su bile manje rasprostranjene u usporedbi s drugim bolestima tijekom Prvog svjetskog rata, velike boginje su i dalje predstavljale prijetnju, osobito među necijepljenim pojedincima. Male boginje su vrlo zarazna virusna infekcija koju karakterizira groznica i jasan osip koji može dovesti do ožiljaka, pa čak i smrti. Kampanje cijepljenja pomogle su u smanjenju učestalosti malih boginja tijekom rata.
7. Kolera:Kolera, akutna dijarealna bolest uzrokovana bakterijom Vibrio cholerae, također je zahvatila regije tijekom rata. Brzo se proširio u područjima s lošim sanitarnim uvjetima i zagađenim izvorima vode. Simptomi su uključivali teški proljev, povraćanje i dehidraciju, što je moglo dovesti do smrti unutar nekoliko sati ako se ne liječi odmah.
Neadekvatna medicinska infrastruktura, nedostatak antibiotika i teški uvjeti tijekom Prvog svjetskog rata učinili su izazovom učinkovitu borbu protiv ovih bolesti. Uloženi su napori da se poboljšaju sanitarni uvjeti, provedu programi cijepljenja i uspostave terenske bolnice, ali sam razmjer i složenost sukoba učinili su prevenciju i kontrolu bolesti nevjerojatnim izazovom.
