Kako bubonska kuga utječe na stanice?
1. Invazija i replikacija :Nakon ulaska u domaćina, bakterije _Yersinia pestis_ traže limfne čvorove koji djeluju kao filteri za strane tvari. Bakterije imaju specifične površinske proteine koji im omogućuju da prianjaju i napadaju imunološke stanice, kao što su makrofagi, unutar limfnih čvorova. Kad jednom uđu u imunološke stanice, bakterije se brzo razmnožavaju.
2. Otrovi i čimbenici virulencije :Bakterija _Yersinia pestis_ proizvodi nekoliko toksina i faktora virulencije koji doprinose njezinoj patogenosti. Ove tvari uključuju:
- Sustav sekrecije tipa III (T3SS) :Ova specijalizirana molekularna struktura omogućuje bakteriji da ubrizga faktore virulencije izravno u imunološke stanice domaćina, ometajući njihovu funkciju i potičući preživljavanje i replikaciju bakterija.
- Yersiniabactin :Molekula koju proizvode bakterije koja pomaže u stjecanju željeza. Željezo je neophodno za rast bakterija, a ograničenje njegove dostupnosti može spriječiti imunološki odgovor domaćina.
3. Antigenska varijacija: Bakterija također prolazi kroz antigensku varijaciju, osobito sa svojim površinskim proteinima. Ova sposobnost pomaže bakteriji da izbjegne prepoznavanje i otkrivanje imunološkog sustava domaćina, dopuštajući joj da ustraje i nastavi uzrokovati infekciju.
4. Zahvaćenost limfnog sustava: Oticanje i upala limfnih čvorova, poznatih kao buboni, karakteristična su obilježja bubonske kuge. Dok se bakterije množe unutar limfnih čvorova, imunološki sustav se bori da obuzda infekciju. Rezultirajuća upala dovodi do oštećenja tkiva, stanične disfunkcije i mogućeg začepljenja krvnih žila, narušavajući pravilan rad limfnog sustava.
5. Septikemijska i pneumonična kuga: U teškim slučajevima infekcija može napredovati do septikemijske kuge (bakterije koje se šire krvotokom) i plućne kuge (zahvaćenost pluća). U septikemijskoj kugi, bakterije mogu prodrijeti u druge organe i tkiva, što dovodi do raširene upale, oštećenja organa i potencijalno po život opasnih komplikacija. Plućna kuga nastaje kada bakterija dospije u pluća, uzrokujući teške respiratorne simptome i visok rizik od prijenosa respiratornim kapljicama.
Bubonska kuga prvenstveno utječe na stanice remeteći njihovo normalno funkcioniranje bakterijskom invazijom, proizvodnjom toksina i kompromitacijom imunološkog sustava. Bez odgovarajućeg liječenja i pravovremene medicinske intervencije, infekcija može imati ozbiljne posljedice, od lokalizirane upale do sistemske bolesti i potencijalno smrtonosnih komplikacija.
