Može li se tijelo boriti protiv infekcije ljudskim rinovirusom?
1. Urođeni imunološki odgovor:Kada rinovirus uđe u tijelo, urođeni imunološki sustav je prva linija obrane. Specijalizirane stanice, poput makrofaga i dendritičnih stanica, otkrivaju i progutaju virus. Osim toga, stanice prirodne ubojice (NK) mogu prepoznati i uništiti stanice zaražene virusom.
2. Interferonski odgovor:Nakon virusne infekcije, tijelo otpušta interferone, signalne proteine koji pomažu u ograničavanju širenja virusa. Interferoni mogu ometati replikaciju virusa i pojačati antivirusnu aktivnost imunoloških stanica.
3. Odgovor antitijela:Prilagodljivi imunološki sustav, posebno B stanice, proizvode antitijela koja prepoznaju i vežu se za rinovirus. Ta protutijela mogu neutralizirati virus, sprječavajući ga da zarazi stanice.
4. Stanično posredovani imunitet:T stanice igraju ključnu ulogu u stanično posredovanom imunitetu. Citotoksične T-stanice (također poznate kao T-stanice ubojice) mogu identificirati i uništiti stanice zaražene virusom. Osim toga, pomoćne T-stanice koordiniraju imunološki odgovor i aktiviraju druge imunološke stanice.
5. Memorijski odgovor:Nakon infekcije rinovirusom stvaraju se memorijske B stanice i memorijske T stanice. Ove memorijske stanice osiguravaju dugotrajnu imunost protiv specifičnog soja rinovirusa s kojim se susreću. Ako se isti soj rinovirusa ponovno susretne u budućnosti, imunološki sustav može brzo reagirati, sprječavajući ili smanjujući težinu infekcije.
Iako se tijelo može boriti protiv infekcije ljudskim rinovirusom, učinkovitost imunološkog odgovora može varirati među pojedincima. Neki ljudi mogu doživjeti blage ili asimptomatske infekcije, dok drugi mogu razviti ozbiljnije simptome, poput obične prehlade ili, u rijetkim slučajevima, ozbiljnije respiratorne bolesti.