Zašto morate kod osobe izazvati povraćanje ako je progutala otrov?
Ne smije se izazivati povraćanje, osim ako nije izričito navedeno od strane centra za kontrolu trovanja ili zdravstvenog radnika. Evo zašto:
1. Daljnja apsorpcija: Izazivanje povraćanja može uzrokovati bržu apsorpciju otrovane tvari iz želuca u krvotok, što dovodi do brže sistemske toksičnosti.
2. Težnja: Kada se izazove povraćanje, postoji rizik da osoba udahne (aspirira) bljuvotinu u pluća, uzrokujući potencijalno po život opasne komplikacije kao što je aspiracijska upala pluća.
3. Korozija: Neki otrovi mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja tkiva usta, grla i jednjaka tijekom regurgitacije. Izazivanje povraćanja može dovesti do daljnjeg kontakta ovih osjetljivih područja sa štetnom tvari.
4. Odgođeno pražnjenje želuca: Određeni otrovi poput opioida ili određenih teških metala mogu usporiti pražnjenje želučanog sadržaja. Izazivanje povraćanja u takvim slučajevima možda neće učinkovito ukloniti otrov.
5. Rizik od neravnoteže elektrolita: Ponavljano povraćanje može dovesti do ozbiljne neravnoteže elektrolita i dehidracije, dodajući dodatne komplikacije situaciji.
6. Neprikladno za kaustike: Izazivanje povraćanja posebno je opasno ako se proguta kaustična tvar (poput sredstva za čišćenje odvoda ili jakih kiselina). Povraćanje ovih tvari može izazvati ozbiljna oštećenja jednjaka, usta i ždrijela.
7. Neučinkovitost: Izazivanje povraćanja ne mora uvijek biti učinkovito u eliminaciji otrova, osobito ako je tvar apsorbirana u krvotok ili je ušla u tanko crijevo.
Umjesto da pokušavate izazvati povraćanje, ključno je odmah potražiti liječničku pomoć u slučaju trovanja. Osoblje hitne pomoći i pružatelji zdravstvenih usluga obučeni su za izvođenje sigurnih i odgovarajućih intervencija na temelju specifičnog otrova.
Savjetovanje s centrom za kontrolu trovanja ili zdravstvenim radnikom uvijek je najbolji postupak ako sumnjate da je netko progutao otrovnu tvar.
