Tko će se podvrgnuti ovom postupku dijalize?

Osobe sa zatajenjem bubrega ili oštećenom funkcijom bubrega mogu biti podvrgnute dijalizi. Dijaliza je medicinski postupak kojim se uklanjaju otpadne tvari i višak tekućine iz krvi kada bubrezi ne mogu adekvatno obavljati svoje normalne funkcije filtriranja. Obično se koristi kod osoba s kroničnom bolešću bubrega (CKD) ili akutnom ozljedom bubrega (AKI).

Dijaliza se može izvesti na dva primarna načina:

1. Hemodijaliza:U hemodijalizi, uređaj koji se zove dijalizator filtrira otpadne proizvode i tekućinu iz krvi. Proces uključuje korištenje polupropusne membrane za odvajanje otpadnih tvari i viška tekućine iz krvi uz zadržavanje bitnih komponenti kao što su crvena krvna zrnca, bijela krvna zrnca, proteini i trombociti. Hemodijaliza se obično izvodi u bolnici ili centru za dijalizu, obično tri puta tjedno po nekoliko sati.

2. Peritonejska dijaliza:U peritonealnoj dijalizi, peritonealna šupljina (prostor unutar abdomena) služi kao membrana za filtriranje. Otopina za dijalizu uvodi se u peritonealnu šupljinu kroz kirurški ugrađeni kateter. Otpadni proizvodi i višak tekućine difundiraju iz krvnih žila u peritonealnoj sluznici u otopinu za dijalizu, koja se povremeno ispušta i zamjenjuje. Peritonejska dijaliza može se provoditi kod kuće, što omogućuje veću fleksibilnost u rasporedu i načinu života.

Odluka o tome koja je metoda dijalize najprikladnija za pojedinca ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući njihovo zdravstveno stanje, cjelokupno zdravlje, stil života i osobne sklonosti. Liječnik će procijeniti situaciju pojedinca i preporučiti najprikladniju opciju dijalize.