Kako kemijski obrambeni mehanizmi u tijelu smanjuju mogućnost infekcije?
1. Koža i sluznice:Koža djeluje kao fizička barijera protiv patogena, dok sluznice dišnog, probavnog i urinarnog trakta proizvode sluz koja hvata i izbacuje mikroorganizme.
2. Želučana kiselina:Kiselo okruženje u želucu (pH od oko 1-2) pomaže u ubijanju mnogih progutanih mikroorganizama.
3. Enzimi:različiti enzimi, poput lizozima u suzama i slini, imaju antimikrobna svojstva. Lizozim razgrađuje stanične stijenke određenih bakterija.
4. Interferoni:Ovi proteini se proizvode kao odgovor na virusne infekcije i pomažu u zaštiti nezaraženih stanica inhibicijom replikacije virusa.
5. Sustav komplementa:Skupina proteina koji rade zajedno kako bi uništili napadačke mikroorganizme. Proteini komplementa mogu izravno lizirati mikrobne stanice ili pojačati fagocitozu opsonizirajući ih, čineći ih fagocitnim stanicama prepoznatljivijima.
6. Antimikrobni peptidi:Ovi mali peptidi imaju izravne antimikrobne učinke protiv bakterija, gljivica i virusa. Mogu poremetiti membrane mikroba ili ometati njihov metabolizam.
7. Antitijela:proizvedena od strane B stanica, antitijela se vežu za specifične antigene na površini patogena, neutralizirajući ih i označavajući za uništenje od strane drugih imunoloških stanica.
8. Fagociti:Specijalizirane imunološke stanice, poput makrofaga i neutrofila, gutaju i uništavaju mikroorganizme kroz proces koji se naziva fagocitoza.
9. Stanice prirodne ubojice (NK):Ove stanice mogu prepoznati i ubiti stanice zaražene virusom ili stanice raka bez prethodne senzibilizacije.
10. Groznica:Povišena tjelesna temperatura tijekom groznice može inhibirati rast nekih mikroorganizama i pojačati imunološki odgovor.
11. Citokini i kemokini:Ovi kemijski glasnici pomažu koordinirati imunološki odgovor i privući imunološke stanice na mjesto infekcije.
12. Probavna mikrobiota:Korisne bakterije koje žive u crijevima proizvode antimikrobne tvari koje mogu spriječiti rast štetnih mikroorganizama.
Ovi kemijski obrambeni mehanizmi rade zajedno kako bi pružili višeslojnu obranu od patogena, smanjujući mogućnost infekcije i pomažući u održavanju cjelokupnog zdravlja. Međutim, važno je napomenuti da ti mehanizmi mogu biti ugroženi čimbenicima kao što su imunološki nedostaci, starenje, kronične bolesti ili određeni lijekovi. U tim slučajevima pojedinci mogu biti osjetljiviji na infekcije.
