Koji su neki čimbenici koji čine osobu osjetljivom na zarazu?
- Dob: Dojenčad, mala djeca i starije osobe obično imaju slabiji imunološki sustav, što ih čini osjetljivijima na infekcije.
- Genetika: Određena genetska stanja mogu učiniti osobu ranjivijom na određene bolesti.
- Temeljna medicinska stanja: Osobe s kroničnim zdravstvenim stanjima poput bolesti srca, raka ili dijabetesa mogu imati oslabljen imunološki sustav, povećavajući rizik od infekcije.
- Loša prehrana: Prehrana u kojoj nema esencijalnih vitamina i minerala može oslabiti funkciju imunološkog sustava, otežavajući tijelu da se bori protiv infekcija.
- Manjak sna: Adekvatan san ključan je za održavanje jakog imunološkog sustava. Dugotrajna deprivacija sna može potisnuti imunološku funkciju i povećati osjetljivost na bolesti.
- Stres: Kronični stres može poremetiti normalno funkcioniranje tijela, uključujući i imunološki sustav, čineći osobu osjetljivijom na bolesti.
- Loše higijenske prakse: Zanemarivanje osobne higijene, kao što je rijetko pranje ruku, može povećati izloženost bacilima i povećati rizik od infekcije.
- Imunosupresivni lijekovi: Određeni lijekovi, poput onih koji se koriste za liječenje autoimunih poremećaja ili sprječavanje odbacivanja organa nakon transplantacije, mogu potisnuti imunološki sustav, povećavajući ranjivost na infekcije.
- Izloženost opasnostima iz okoliša: Dugotrajno izlaganje zagađivačima, toksinima ili drugim opasnim tvarima može oslabiti imunološki sustav i povećati rizik od bolesti.
- Kompromitirana kožna ili mukozna barijera: Pukotine na koži ili oštećenja sluznice (npr. u nosu ili gastrointestinalnom traktu) mogu stvoriti ulazne točke za patogene.
Rješavanjem ovih čimbenika i održavanjem zdravog načina života, pojedinci mogu smanjiti svoju osjetljivost na bolesti i poboljšati svoje opće dobro.
