Kako se vaše tijelo bori protiv zaraznih bolesti?

Ljudsko tijelo ima nekoliko obrambenih mehanizama za borbu protiv zaraznih bolesti uzrokovanih mikroorganizmima kao što su virusi, bakterije, gljivice ili paraziti. Evo pregleda kako se tijelo bori protiv zaraznih bolesti:

1. Fizičke barijere:

- Koža i sluznica djeluju kao fizičke barijere, sprječavajući mikroorganizme da uđu u tijelo. Čvrsti spojevi između stanica i izlučevina sluzi hvataju i izbacuju potencijalne patogene.

2. Urođeni imunološki odgovor:

- Ovaj sustav neposredne obrane uključuje:

- Fagociti:specijalizirane bijele krvne stanice (neutrofili, monociti, makrofagi) koje gutaju i uništavaju strane čestice, uključujući mikroorganizme.

- Stanice prirodne ubojice (NK):Ove stanice prepoznaju i uklanjaju zaražene ili abnormalne stanice bez prethodne senzibilizacije.

- Upalni odgovor:kada su tkiva oštećena ili inficirana, tijelo reagira upalom, koju karakteriziraju crvenilo, oteklina, toplina i bol. Ovaj proces pomaže u ograničavanju širenja infekcije i potiče ozdravljenje.

- Antimikrobne tvari:Tijelo proizvodi proteine ​​kao što su interferoni koji izravno inhibiraju replikaciju virusa i također mogu aktivirati druge imunološke stanice.

3. Prilagodljivi imunološki odgovor:

- Ovaj specijaliziraniji i ciljaniji obrambeni sustav razvija se tijekom vremena i osigurava dugoročni imunitet.

- B stanice:one proizvode antitijela koja se specifično vežu na strane antigene (molekule na površini mikroorganizama) i neutraliziraju ih.

- T-stanice:Postoji nekoliko vrsta T-stanica, uključujući:

- Pomoćne T-stanice:One koordiniraju i reguliraju imunološke odgovore aktiviranjem B stanica, makrofaga i drugih imunoloških stanica.

- Citotoksične T-stanice:Ove stanice prepoznaju i uništavaju zaražene ili kancerogene stanice.

- Memorijske T-stanice:Ove dugovječne stanice ostaju nakon infekcije i omogućuju brz i snažan odgovor pri ponovnom susretu s istim patogenom, što dovodi do imuniteta.

4. Sustav komplementa:

- Ova skupina proteina pojačava učinkovitost antitijela i fagocita u uništavanju mikroorganizama. Pomaže opsonizirati (označiti) patogene za fagocitozu i može izravno lizirati (pucati) stanične stijenke bakterija.

5. Reakcija na temperaturu:

- Povišena tjelesna temperatura (groznica) može inhibirati rast nekih mikroorganizama i pojačati aktivnost imunoloških stanica.

6. Mikrobiota i otpornost na kolonizaciju:

- Tjelesna komenzalna mikrobiota (normalna bakterijska flora) pomaže u sprječavanju infekcije nadmašujući štetne mikroorganizme za resurse i prostor.

7. Cijepljenje:

- Cijepljenje potiče adaptivni imunološki odgovor tijela na proizvodnju memorijskih stanica protiv specifičnih patogena bez izazivanja bolesti. To osigurava dugoročnu zaštitu od budućih infekcija.

8. Antimikrobni peptidi:

- Tijelo proizvodi peptide koji mogu oštetiti membrane mikroorganizama, što dovodi do njihovog uništenja.

9. Imunološka memorija:

- Nakon infekcije ili cijepljenja, imunološki sustav zadržava memorijske stanice koje mogu brzo prepoznati i pokrenuti snažniji imunološki odgovor ako se isti uzročnik ponovo susretne.

10. Limfni sustav:

- Limfni sustav pomaže odvodnju i filtriranje patogena i otpada iz tkiva, transportirajući ih do limfnih čvorova gdje imunološke stanice mogu pokrenuti odgovor.

Tjelesni imunološki odgovor složen je i dinamičan obrambeni mehanizam koji djeluje na uklanjanje uzročnika infekcije, popravak oštećenja i uspostavljanje imuniteta kako bi se spriječile buduće infekcije. Međutim, učinkovitost imunološkog sustava može varirati ovisno o čimbenicima kao što su cjelokupno zdravlje, dob, genetika i priroda zarazne bolesti.