Koliko dugo žive antitijela?

Protutijela proizvodi imunološki sustav kao odgovor na strane napadače poput bakterija ili virusa. Životni vijek antitijela može varirati ovisno o vrsti antitijela i specifičnom patogenu na koji cilja. Neka antitijela mogu trajati samo nekoliko dana ili tjedana, dok druga mogu postojati u tijelu mjesecima ili čak godinama. Evo nekih čimbenika koji mogu utjecati na životni vijek antitijela:

Vrsta antitijela: Postoje različite klase protutijela, uključujući IgG, IgA, IgM, IgD i IgE. Svaka klasa antitijela ima različitu funkciju i životni vijek. Na primjer, IgG antitijela su najzastupljenija vrsta antitijela u krvi i mogu postojati nekoliko mjeseci, dok se IgM antitijela proizvode rano u imunološkom odgovoru i imaju kraći životni vijek.

Postojanost antigena: Na životni vijek antitijela može utjecati i postojanost antigena u tijelu. Ako imunološki sustav brzo očisti antigen, odgovor antitijela će brže opadati. Međutim, ako antigen ustraje, odgovor protutijela može se održati dulje vrijeme.

Memorijske ćelije: Memorijske B stanice nastaju tijekom imunološkog odgovora i mogu živjeti mnogo godina. Ako se isti antigen ponovno susretne, memorijske B stanice mogu se brzo diferencirati u plazma stanice i proizvesti protutijela, što dovodi do bržeg i snažnijeg odgovora protutijela. To je osnova za imunološku memoriju, koja omogućuje imunološkom sustavu da učinkovitije odgovori na prethodno suočene patogene.

Općenito, antitijela proizvedena tijekom primarnog imunološkog odgovora (prvi put kada se tijelo susreće s antigenom) imaju kraći životni vijek u usporedbi s antitijelima proizvedenim tijekom sekundarnog imunološkog odgovora (naknadni susreti s istim antigenom). Sekundarni imunološki odgovor je brži i proizvodi više razine antitijela s dužim životnim vijekom, pružajući učinkovitiju zaštitu od patogena.