Što je antigenski pomak?

Antigenski pomak je nagla promjena površinskih proteina virusa, što dovodi do značajne promjene njegove antigenosti. Ovaj fenomen prvenstveno je povezan s virusima gripe, koji prolaze kroz brze genetske mutacije i preraspodjelu virusnih gena. Antigenski pomak rezultira pojavom novih virusnih sojeva koji se antigenski razlikuju od prethodnih sojeva, što omogućuje virusu da izbjegne već postojeći imunitet u populaciji.

Evo detaljnog objašnjenja antigenskog pomaka:

Virus gripe: Antigenski pomak se najčešće opaža kod virusa influence A, koji su odgovorni za izazivanje sezonskih epidemija gripe i povremenih pandemija. Virusi influence imaju dva glavna površinska proteina:hemaglutinin (HA) i neuraminidazu (NA). HA je odgovoran za vezanje virusa na stanice domaćina, dok NA olakšava otpuštanje novonastalih virusa iz zaraženih stanica.

Genetske promjene: Antigenski pomak događa se kada postoji značajna genetska promjena u HA ili NA genima virusa. Te promjene mogu nastati zbog točkastih mutacija, brisanja gena ili reasortiranja, što je razmjena genetskog materijala između različitih virusa influence.

Preklapanje: Reasortacija je ključni mehanizam koji pridonosi antigenskom pomaku u virusima influence. Nastaje kada različiti virusi gripe istovremeno inficiraju istu stanicu domaćina, omogućujući razmjenu genetskih segmenata. Ovaj proces može rezultirati pojavom novih virusnih sojeva koji posjeduju kombinaciju HA i NA proteina iz različitih roditeljskih virusa.

Antigenska novost: Genetske promjene u HA ili NA proteinima dovode do promjena u strukturi tih proteina, što rezultira pojavom novih antigenskih varijanti. Ove se varijante antigenski razlikuju od prethodnih sojeva, što znači da osobe koje su prethodno bile imune na starije sojeve možda neće imati imunitet protiv novih varijanti.

Imunološka evazija: Antigenski pomak omogućuje virusima influence da izbjegnu već postojeći imunitet u populaciji. Kao rezultat toga, pojedinci koji su prethodno bili zaštićeni od starijih sojeva mogu postati osjetljivi na infekciju novim varijantama. To može dovesti do raširenih epidemija i pandemija, budući da se novonastali soj može brzo proširiti populacijom.

Posljedice za javno zdravstvo: Antigenski pomak predstavlja značajan izazov za javno zdravstvo i razvoj cjepiva protiv gripe. Zbog brzih genetskih promjena i pojave novih antigenskih varijanti, cjepiva protiv gripe potrebno je redovito ažurirati kako bi odgovarala cirkulirajućim sojevima. Ovaj proces zahtijeva stalni nadzor i praćenje virusa influence kako bi se identificirale i odgovorile na potencijalne prijetnje pandemijom.

Ukratko, antigenski pomak odnosi se na naglu promjenu površinskih proteina virusa, što dovodi do pojave novih virusnih sojeva koji se antigenski razlikuju od prethodnih sojeva. To je glavni mehanizam genetske varijacije u virusima influence i igra ključnu ulogu u njihovoj sposobnosti da izazovu raširene epidemije i pandemije.