Kako se ultrazvuk i infrazvuk razlikuju od normalnog zvuka?
Ultrazvuk se odnosi na zvučne valove s frekvencijama višim od gornje granice ljudskog sluha, za koju se općenito smatra da je oko 20 000 Hz. Ovi valovi su nečujni za ljude, ali se obično koriste u različitim primjenama kao što su medicinsko snimanje (sonografija), industrijsko čišćenje i nerazorno ispitivanje. Neke životinje, poput šišmiša i dupina, mogu čuti i koristiti ultrazvuk za eholokaciju i komunikaciju.
Ključne karakteristike ultrazvuka:
1. Visoka frekvencija: Frekvencijski raspon ultrazvuka obično je između 20 000 Hz i nekoliko gigaherca (GHz).
2. Kratka valna duljina: Zbog svoje visoke frekvencije, ultrazvučni valovi imaju kratke valne duljine, što omogućuje precizno fokusiranje i snimanje.
3. Nečujno: Ljudi ne mogu čuti zvukove ultrazvuka jer njihove uši nisu osjetljive na frekvencije iznad čujnog raspona.
Primjena ultrazvuka:
1. Medicinska slika: Ultrazvuk se široko koristi u medicinskoj dijagnostici za dobivanje slika unutarnjih organa i struktura. Sigurna je i bezbolna, koristi visokofrekventne zvučne valove za stvaranje slika u stvarnom vremenu.
2. Industrijsko čišćenje: Ultrazvučni valovi mogu generirati visokofrekventne vibracije u otopinama za čišćenje, učinkovito uklanjajući prljavštinu i nečistoće s površina.
3. Ispitivanje bez razaranja: Ultrazvuk može otkriti nedostatke, pukotine ili nedostatke u materijalima bez oštećenja predmeta koji se pregledava.
Infrazvuk
Infrazvuk se odnosi na zvučne valove s frekvencijama ispod donje granice ljudskog sluha, za koju se općenito smatra da je oko 20 Hz. Ti su valovi preniski za ljudsku percepciju i često su povezani s prirodnim fenomenima kao što su potresi, vulkanske erupcije i glasovi određenih životinja.
Ključne karakteristike infrazvuka:
1. Niska frekvencija: Infrazvučni valovi imaju frekvencije ispod 20 Hz, protežući se do ekstremno niskih frekvencija.
2. Duga valna duljina: Zbog svoje niske frekvencije, infrazvučni valovi imaju duge valne duljine, što ih čini teškim za otkrivanje i proučavanje.
3. Sub-audible: Infrazvuk ljudi ne mogu čuti jer su ispod dometa ljudske slušne percepcije.
Izvori infrazvuka:
1. Prirodni fenomeni: Infrazvuk može potjecati od prirodnih događaja kao što su vulkanska aktivnost, potresi, turbulencije vjetra i oceanski valovi.
2. Industrijski procesi: Određene industrijske aktivnosti poput strojeva, vjetroturbina i velikih motora mogu generirati infrazvuk.
Primjena infrazvuka:
1. Praćenje potresa: Infrazvučni senzori mogu otkriti i pratiti seizmičku aktivnost, pružajući vrijedne podatke za sustave ranog upozoravanja na potrese.
2. Istraživanje atmosfere: Infrazvučni valovi mogu se koristiti za proučavanje atmosferskih uvjeta, temperaturnih varijacija i vremenskih pojava.
3. Komunikacija sa životinjama: Neke životinje, poput slonova, kitova i određenih kukaca, koriste infrazvuk za komunikaciju na daljinu i društvene interakcije.
