Kako se tijelo bori protiv bolesti?
1. Fizičke barijere:
Prva linija obrane su fizičke barijere tijela, koje sprječavaju patogene da uđu u tijelo. To uključuje:
- Koža:krajnji vanjski sloj kože djeluje kao zaštitna barijera protiv patogena.
- Mukozne membrane:oblažu dišni, probavni i urogenitalni trakt, hvatajući i uklanjajući patogene.
2. Urođeni imunološki odgovor:
Kada patogeni probiju fizičke barijere, urođeni imunološki odgovor stupa na scenu. Ovaj neposredni i nespecifični obrambeni mehanizam uključuje:
- Fagocitoza:specijalizirane stanice koje se nazivaju fagociti gutaju i probavljaju strane čestice, uključujući bakterije i oštećene stanice.
-Upala:Kada su tkiva oštećena, dolazi do upale. To dovodi do povećanog protoka krvi, dovodeći imunološke stanice i hranjive tvari u zahvaćeno područje.
- Stanice prirodne ubojice (NK):Ove stanice mogu prepoznati i uništiti zaražene ili kancerogene stanice.
3. Adaptivni imunološki odgovor:
Adaptivni imunološki odgovor razvija se sporije, ali je vrlo specifičan i dugotrajan. Uključuje aktivaciju:
- B stanice:proizvode antitijela koja se vežu i neutraliziraju specifične patogene, označavajući ih za uništenje.
- T-stanice:Postoji nekoliko vrsta T-stanica, uključujući citotoksične T-stanice koje izravno ubijaju zaražene stanice i pomoćne T-stanice koje pomažu B-stanicama u proizvodnji protutijela.
- Memorijske stanice:Nakon infekcije stvaraju se memorijske B stanice i memorijske T stanice. Ove stanice "pamte" patogen i mogu brzo pokrenuti imunološki odgovor ako se isti patogen ponovno susretne.
4. Sustav komplementa:
Sustav komplementa je skupina proteina koji rade zajedno kako bi poboljšali učinkovitost antitijela i fagocita u uništavanju patogena.
5. Groznica:
Povišena tjelesna temperatura (groznica) može inhibirati rast nekih patogena i pojačati imunološki odgovor.
6. Interferoni:
Ove proteine proizvode stanice zaražene virusima i pomažu u sprječavanju širenja infekcije na susjedne stanice.
7. Crijevna mikrobiota:
Trilijuni bakterija koje se nalaze u probavnom traktu igraju ključnu ulogu u sprječavanju infekcija i održavanju ukupne imunološke ravnoteže.
8. Cijepljenje:
Cjepiva djeluju uvođenjem oslabljenih ili ubijenih oblika patogena ili njihovih antigena u tijelo. Ovaj proces potiče imunološki sustav na razvoj memorijskih stanica bez izazivanja teške bolesti, osiguravajući imunitet protiv budućih infekcija.
Važno je napomenuti da imunološki sustav mogu ugroziti čimbenici kao što su starenje, pothranjenost, stres, određeni lijekovi i temeljna medicinska stanja. Održavanje dobrog općeg zdravlja, pridržavanje higijene i primanje odgovarajućih cijepljenja ključni su za podršku imunološkom sustavu u borbi protiv bolesti.
