Kako autoimuna bolest utječe na bolest koronarnih arterija?

Autoimune bolesti, u kojima imunološki sustav tijela greškom napada vlastita tkiva, mogu imati različite utjecaje na bolest koronarnih arterija (CAD), stanje koje karakterizira nakupljanje plaka u koronarnim arterijama, što dovodi do smanjenog protoka krvi u srce. Evo nekoliko načina na koje autoimune bolesti mogu utjecati na CAD:

1. Pojačana upala :Mnoge autoimune bolesti povezane su s kroničnom upalom, koja je ključna u razvoju ateroskleroze, temeljnog procesa CAD-a. Upalni markeri kao što su C-reaktivni protein (CRP) i interleukin-6 (IL-6) često su povišeni kod osoba s autoimunim stanjima i povezuju se s povećanim rizikom od CAD-a.

2. Autoantitijela i imunološki kompleksi :Neke autoimune bolesti proizvode autoantitijela koja mogu ciljati različite komponente kardiovaskularnog sustava, uključujući koronarne arterije. Ta autoantitijela mogu pridonijeti stvaranju imunoloških kompleksa koji se mogu taložiti u stijenkama arterija, što dovodi do upale i oštećenja.

3. Ubrzana ateroskleroza :Autoimune bolesti mogu ubrzati napredovanje ateroskleroze potičući nakupljanje plaka u koronarnim arterijama. Kronično upalno stanje povezano s autoimunim stanjima može oštetiti stijenke arterija, čineći ih osjetljivijima na nakupljanje masnih naslaga, kolesterola i drugih tvari koje stvaraju plak.

4. Endotelna disfunkcija :Autoimune bolesti mogu utjecati na funkciju endotela, tankog sloja stanica koji oblaže krvne žile, uključujući koronarne arterije. Endotelna disfunkcija može oslabiti opuštanje i kontrakciju arterija, što dovodi do abnormalnog protoka krvi i potencijalno pridonosi razvoju CAD-a.

5. Vaskulitis :Određene autoimune bolesti, poput sistemskog eritemskog lupusa (SLE) i reumatoidnog artritisa, mogu uzrokovati vaskulitis, upalno stanje koje zahvaća krvne žile. Vaskulitis može oštetiti koronarne arterije, dovesti do suženja ili začepljenja i povećati rizik od CAD-a.

6. Povećani rizik od tromboze :Autoimune bolesti također mogu povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboza) u koronarnim arterijama. To može biti posljedica promjena u imunološkom sustavu koje utječu na mehanizme zgrušavanja krvi, kao i prisutnosti upalnih markera koji potiču aktivaciju i agregaciju trombocita.

Važno je napomenuti da specifični utjecaj autoimune bolesti na CAD može varirati ovisno o temeljnom autoimunom stanju i pojedinačnim čimbenicima. Stoga bi osobe s autoimunim bolestima trebale dobiti odgovarajuću medicinsku skrb i praćenje kardiovaskularnog zdravlja, uključujući redoviti probir na CAD i upravljanje povezanim čimbenicima rizika.