Koja dijeta pomaže smanjiti ili izliječiti Alzheimerovu bolest?

Iako nije dokazano da nikakva specifična dijeta može izliječiti Alzheimerovu bolest, određeni obrasci prehrane i prehrambene strategije obećavaju u smanjenju rizika i potencijalnom usporavanju napredovanja bolesti. Evo nekih dijeta i prehrambenih pristupa koji su povezani s potencijalnim dobrobitima za Alzheimerovu bolest:

Mediteranska prehrana :

Mediteranska prehrana, bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, zdravim masnoćama i nemasnim proteinima, povezana je s manjim rizikom od kognitivnog pada i Alzheimerove bolesti. Naglašava potrošnju:

- Ekstra djevičansko maslinovo ulje kao primarni izvor masti.

- Razno voće i povrće.

- Cjelovite žitarice, mahunarke i orašasti plodovi.

- Umjerene količine ribe i peradi.

- Ograničen unos crvenog mesa i prerađene hrane.

- Umjereni unos crnog vina (po izboru).

MIND dijeta (mediteranska-DASH intervencija za neurodegenerativno odlaganje) :

MIND dijeta je hibrid mediteranske i DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension) dijete. Naglašava hranu koja je bogata hranjivim tvarima korisnim za mozak, kao što su:

- Lisnato zeleno povrće.

- Bobice.

- Cjelovite žitarice.

- Orasi.

- Riba.

- Maslinovo ulje.

- perad.

- Grah.

- Vino (umjereno).

Ketogena dijeta :

Ketogena dijeta, koja uključuje ozbiljno ograničavanje ugljikohidrata i povećanje unosa zdravih masti, pokazala je potencijal u poboljšanju kognitivnih funkcija u životinjskim modelima Alzheimerove bolesti. Međutim, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdili njegovi učinci na ljude.

Povremeni post :

Povremeni post, koji uključuje izmjenu razdoblja jela i posta, povezan je sa smanjenim rizikom od neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdio optimalan režim posta za zdravlje mozga.

Protuupalna dijeta :

Protuupalna dijeta usmjerena je na konzumaciju namirnica koje imaju protuupalna svojstva. Uključuje:

- Voće (osobito bobičasto voće).

- Povrće.

- Cjelovite žitarice.

- Nemasni proteini.

- Zdrave masti (npr. maslinovo ulje, avokado).

- Začini (npr. kurkuma, đumbir).

- Zeleni čaj.

Iako usvajanje ovih dijeta može pružiti neke dobrobiti za zdravlje mozga i potencijalno smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti, važno je napomenuti da ne postoji niti jedna dijeta koja može izliječiti ili preokrenuti stanje. Sveobuhvatan pristup koji uključuje redovitu tjelovježbu, mentalnu stimulaciju, društveni angažman i upravljanje drugim čimbenicima rizika ključan je za promicanje ukupnog zdravlja mozga i smanjenje rizika od kognitivnog pada. Uvijek se posavjetujte sa zdravstvenim radnikom prije značajnih promjena u svojoj prehrani, osobito ako imate bilo kakve zdravstvene probleme.