Na što je usmjerena dijetalna terapija za ADHD pacijente?
1. Uklanjanje ili smanjenje alergena i osjetljivosti:
- Određena hrana, aditivi i konzervansi mogu kod nekih osoba pogoršati simptome ADHD-a. Prepoznavanje i izbjegavanje ovih alergena ili osjetljivosti može biti korisno. Uobičajeni okidači uključuju umjetna bojila, okuse, određene prehrambene aditive, mliječne proizvode, gluten i određene skupine namirnica.
2. Omega-3 masne kiseline:
- Omega-3 masne kiseline, posebice dokozaheksaenska kiselina (DHA), bitne su za zdravlje i razvoj mozga. Adekvatan unos DHA povezan je s poboljšanom pažnjom, kognitivnim performansama i ponašanjem kod djece s ADHD-om. Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama uključuje masnu ribu (npr. losos, skuša, sardine), lanene sjemenke, chia sjemenke i orahe.
3. Ograničavanje dodanih šećera i prerađene hrane:
- Konzumacija prekomjernih količina dodanih šećera i prerađene hrane može negativno utjecati na raspoloženje i ponašanje osoba s ADHD-om. Prehrana bogata šećerom i prerađenim sastojcima može dovesti do fluktuacija u razini šećera u krvi i pridonijeti hiperaktivnosti i impulzivnosti. Preporučuje se ograničavanje te hrane i odabir cjelovitih, neprerađenih opcija.
4. Uravnoteženi obroci i međuobroci:
- Konzumiranje redovitih, uravnoteženih obroka i zdravih međuobroka tijekom dana može pomoći stabilizirati razinu šećera u krvi i podržati fokus i koncentraciju. Ciljajte na raznoliku hranu koja uključuje složene ugljikohidrate, nemasne bjelančevine, zdrave masti, voće i povrće.
5. Unos proteina i aminokiselina:
- Dovoljan unos proteina ključan je za održavanje razine energije i smanjenje skokova šećera u krvi. Određene aminokiseline, poput tirozina i fenilalanina, proučavane su zbog njihove potencijalne uloge u poboljšanju pažnje i ponašanja. Hrana s visokim sadržajem ovih aminokiselina uključuje nemasno meso, perad, ribu, jaja, mliječne proizvode, grah, leću, orašaste plodove i sjemenke.
6. Zdravlje crijeva i probiotici:
- Veza crijeva i mozga igra ulogu u ADHD-u. Podržavanje zdravog crijevnog mikrobioma kroz uravnoteženu prehranu i uključivanje hrane bogate probioticima (kao što su jogurt, kefir i fermentirana hrana) može pozitivno utjecati na simptome ADHD-a.
7. Suplementacija vitaminima i mineralima:
- Neki pojedinci s ADHD-om mogu imati nutritivne nedostatke, poput niske razine željeza, cinka, magnezija ili vitamina B6, B12 i D. Rješavanje tih nedostataka prehranom ili suplementacijom može poboljšati simptome ADHD-a.
8. Hidratacija:
- Pravilna hidracija ključna je za cjelokupno zdravlje i može utjecati na pozornost i kognitivne performanse. Važno je poticati unos odgovarajuće vode tijekom dana.
9. Izbjegavanje kofeina i stimulansa:
- Dok kofein može poboljšati budnost i fokus kod nekih pojedinaca, pretjerana konzumacija može pogoršati simptome ADHD-a. Općenito se preporučuje ograničavanje ili izbjegavanje kofeina i drugih stimulansa (poput energetskih pića).
Dijetetska terapija za ADHD treba biti prilagođena individualnim potrebama, preferencijama i potencijalnoj osjetljivosti na hranu. Preporučljivo je konzultirati se s registriranim dijetetičarom ili zdravstvenim djelatnikom koji je upoznat s ADHD prehranom prije značajnih promjena u prehrani.
