Plastika je fobija od izumiranja životinja?
- Unošenje :Životinje mogu progutati plastične ostatke, zamijenivši ih za hranu ili slučajnim konzumiranjem. To može uzrokovati razne zdravstvene probleme, uključujući gastrointestinalnu blokadu, unutarnje ozljede, smetnje u apsorpciji hranjivih tvari i gladovanje. Neka plastika također može izlučiti otrovne kemikalije koje se mogu nakupiti u tijelu životinja i oštetiti njihove organe i tkiva.
- Zapetljavanje :Mnoge morske životinje, uključujući kitove, dupine, tuljane, morske kornjače i ptice, mogu se zapetljati u plastični otpad, poput ribarskih mreža, konopa i materijala za pakiranje. Zapetljavanje im može ograničiti kretanje, uzrokovati ozljede ili infekcije, ograničiti pristup hrani i partnerima i na kraju dovesti do smrti.
- Uništavanje staništa :Plastika se nakuplja u oceanima, rijekama, jezerima i drugim vodenim staništima, tvoreći ogromne mrlje smeća. Ovi plastični ostaci mogu zagušiti koraljne grebene, korita morske trave i druga bitna morska staništa, utječući na opstanak brojnih vrsta. Nadalje, mikroplastiku mogu progutati morski organizmi i prenositi je kroz hranidbeni lanac.
- Mikroplastika :Mikroplastika su sićušne plastične čestice nastale razgradnjom većih plastičnih predmeta ili proizvedene za različite proizvode, uključujući kozmetiku, proizvode za čišćenje i sintetički tekstil. Ove sićušne čestice vodeni organizmi mogu lako progutati, a pronađene su u raznim morskim vrstama. Mikroplastika može apsorbirati i koncentrirati zagađivače iz vode, potencijalno naštetiti organizmima koji je gutaju.
- Kemijsko ispiranje :Mnoga plastika sadrži otrovne kemikalije koje mogu iscuriti u okoliš i naškoditi divljim životinjama. Ove kemikalije mogu poremetiti endokrini sustav, narušiti reprodukciju i oštetiti živčani sustav životinja. Neki plastični aditivi, poput ftalata i bisfenola A, povezani su s razvojnim abnormalnostima, reproduktivnim problemima i rakom kod životinja.
Kako plastika doprinosi šestom masovnom izumiranju?
Crveni popis ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) trenutačno navodi približno 28 000 vrsta kojima prijeti izumiranje. Ljudske aktivnosti, uključujući onečišćenje plastikom, značajni su pokretači ove krize bioraznolikosti.
- Izravni utjecaj: Onečišćenje plastikom izravno utječe na populacije divljih životinja putem gutanja, uplitanja, uništavanja staništa i kemijskog ispiranja. Na primjer:
- Više od milijun morskih životinja umire svake godine zbog zapetljanja u plastični otpad.
- 90% morskih ptica ima plastiku u želucu.
- Koraljnim grebenima, bitnim ekosustavima za morsku biološku raznolikost, prijeti onečišćenje plastikom, a procjenjuje se da neki grebeni sadrže više od 11 milijardi plastičnih komada.
- Neizravni utjecaj: Onečišćenje plastikom također neizravno utječe na divlje životinje narušavanjem ekosustava i mijenjanjem hranidbenih mreža. Na primjer:
- Onečišćenje plastikom može promijeniti dostupnost i kvalitetu hrane za morske organizme, utječući na njihov rast, reprodukciju i preživljavanje.
- Mikroplastika se može akumulirati u prehrambenom lancu, potencijalno utječući na zdravlje i reproduktivni uspjeh vrhunskih predatora, uključujući ljude.
Ovi utjecaji na populacije divljih životinja pridonose sveukupnom padu bioraznolikosti i šestom masovnom izumiranju koje je u tijeku, što prijeti stabilnosti i zdravlju ekosustava diljem svijeta i potencijalno ugrožava opstanak ljudske vrste.
