Zašto se budisti ne oslanjaju na materijalna dobra da bi bili sretni ili ispunjeni?

Prema budističkim učenjima, materijalne stvari imaju privremeni učinak na nečiji um i ne nude vječnu sreću. Umjesto toga, budisti vjeruju da unutarnja sreća i ispunjenje dolaze iz nefizičkih praksi poput razumijevanja samog sebe, razvijanja mudrosti i prakticiranja svjesnosti, suosjećanja i ljubavi prema svim bićima. Oni uče da se istinska sreća može pronaći kada se čovjek oslobodi materijalnih dobara i njeguje unutarnji sklad i zadovoljstvo, koji u konačnici nadilaze prolazna materijalna zadovoljstva. Samo materijalno obilje ne smatra se dovoljnim ili pouzdanim za postizanje dubokog osjećaja ispunjenja u životu.