Kako izgleda neuron?

Neuroni, temeljne jedinice živčanog sustava, pokazuju fascinantnu i jasnu morfologiju koja im omogućuje primanje, obradu i prijenos informacija. Iako postoji značajna raznolikost oblika i veličina neurona u različitim regijama i tipovima neurona, opća struktura sastoji se od nekoliko ključnih komponenti:

1. Stanično tijelo (Soma): Tijelo stanice glavni je dio neurona i sadrži jezgru u kojoj se nalazi stanični genetski materijal (DNK). Također sadrži razne organele neophodne za stanične funkcije, poput mitohondrija za proizvodnju energije i endoplazmatskog retikuluma za sintezu proteina.

2. Dendrit: Dendriti su kratki, razgranati produžeci koji strše iz tijela stanice. Oni djeluju kao primarna mjesta za primanje signala od drugih neurona. Dendriti su prekriveni specijaliziranim strukturama koje se nazivaju dendritične bodlje, koje povećavaju površinu za primanje sinaptičkih ulaza.

3. Akson: Akson je dugačka, vitka izbočina koja se proteže od tijela stanice i odvodi električne signale dalje od neurona. Neuroni obično imaju samo jedan akson, koji se može ekstenzivno granati kako bi komunicirao s više ciljnih stanica.

4. Završetak aksona: Terminal aksona je specijalizirani kraj aksona gdje se nakupljaju vezikule koje sadrže neurotransmiter. Kada električni signal dođe do terminala aksona, on pokreće otpuštanje neurotransmitera u sinaptičku pukotinu, jaz između presinaptičkih i postsinaptičkih neurona.

5. Mijelinska ovojnica (u nekim neuronima): U određenim neuronima, akson može biti omotan mijelinskom ovojnicom koju čine specijalizirane glijalne stanice koje se nazivaju oligodendrociti (u središnjem živčanom sustavu) ili Schwannove stanice (u perifernom živčanom sustavu). Mijelinska ovojnica djeluje kao izolacijski sloj koji ubrzava prijenos električnih signala duž aksona.

6. Ranvierovi čvorovi: Male praznine u mijelinskoj ovojnici, zvane Ranvierovi čvorovi, javljaju se u pravilnim intervalima duž mijeliniziranih aksona. Ovi su čvorovi ključni za širenje električnih signala (akcijskih potencijala) dopuštajući regeneraciju signala dok skače s jednog čvora na drugi.

Specifična morfologija i strukturne značajke neurona variraju ovisno o njihovoj funkciji i položaju unutar živčanog sustava. Ove varijacije doprinose ogromnoj složenosti i raznolikosti neuronskih krugova koji su u osnovi percepcije, spoznaje, ponašanja i svih drugih funkcija kojima upravlja živčani sustav.